Oni su komentarisali brojna pitanja - od budžetskog deficita do "Euro modela".
Spajić je, između ostalog, nakon sastanka sazamjenikom generalne direktorice MMF-a Bo Lijem poručio i "uz razumijevanje rezervi, a uprkos izazovima poput očekivane, uvezene inflacije uvjereni smo da uz podršku i povjerenje partnera započinjemo novi razvojni ciklus". Iz Fidelity Consultinga, stoga, pitaju - kakve je rezerve iznio MMF?
"Poštovani premijeru, deficit tekućeg računa nije višegodišnje pitanje koje čeka rješenje. To je strukturni problem koji se u posljednje dvije godine produbio. Po podacima CBCG, deficit tekućeg računa u prvih devet mjeseci 2025. iznosio je 909 miliona eura, 16,35% više nego godinu ranije. MMF je u Article IV misiji procijenio deficit na oko 18% BDP-a za 2025, a u srednjem roku na oko 15%, što je iznad prosjeka od 12,6%", naglasili su.
Kako dodaju, Svjetska banka navodi da je tek nešto više od trećine deficita pokriveno neto stranim direktnim investicijama, a ostatak novim zaduživanjem.
Ističu i kako su tri primjedbe na suštinu Spajićeve poruke.
"Prvo - "Euro model" i tekući račun idu u suprotnim smjerovima. Minimalne zarade od 1.000 do 1.400 eura povećavaju raspoloživi dohodak u ekonomiji koja uvozi najveći dio onoga što troši. Veća potrošnja znači veći uvoz robe, a robni deficit je upravo glavni uzrok deficita tekućeg računa. Program zarada ne može istovremeno biti rješenje za spoljnu neravnotežu. Ako Vlada ima drugačiju računicu, neka objavi projekciju uticaja Euro modela na uvoz i platni bilans", naglasili su iz Fidelity Consultinga.
Drugo, dodaju oni, energetika i turizam nijesu novi razvojni zamajac.
"Turizam je decenijama glavni izvor suficita na računu usluga, pa deficit ipak nije zatvoren. Rast deficita u 2025. velikim dijelom je posljedica uvoza električne energije tokom rekonstrukcije TE Pljevlja. Povratak izvoza struje je povratak na početnu poziciju, ne novi ciklus. Za „inovativne tehnologije" javnost još nije vidjela ni projekat ni iznos", istakli su.
I najzad, kako dodaju, treće - "Evropa sad 1" i "Evropa sad 2" nijesu isti program.
"ES1 je smanjio poreski klin i dao rezultat. ES2 nije. Po podacima Monstata, Gini koeficijent porastao je sa 32,5 na 34,0, odnos S80/S20 sa 5,8 na 6,7, a relativni jaz siromaštva sa 29,5 na 33,2. Nejednakost i dubina siromaštva su rasle. Nastavak na tim „rezultatima" znači ponavljanje iste greške u većem obimu. Inflacija nije samo uvezena. Kada zarade i transferi rastu brže od produktivnosti, u ekonomiji sa ograničenom domaćom ponudom dio inflacije proizvodimo sami. Na kraju: pominjete „razumijevanje rezervi". Koje je rezerve MMF iznio? Javnost ima pravo da ih zna, kao i odgovor Vlade na njih. Razvojni ciklus počinje kada izvoz raste brže od uvoza, a investicije brže od potrošnje. "Euro model" je dužničko-inflatorno-kockarski program", zaključili su oni.
