Društvo

Iz Doma Mladost prošle godine u hraniteljsku porodicu pošlo samo jedno dijete

Pandemija korona virusa uticala je na mnoge sfere našeg života, promijenila je naše navike, ponašanje i prioritete, a da je uticala i na našu empatiju i humanost mogu ukazivati posljednji podaci dobijeni iz institucija socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori.

Dječiji dom Mladost Foto: Ilustracija
Dječiji dom Mladost
Dnevne novineIzvor

Kako je Dnevnim novinama saopšteno iz Dječjeg doma „Mladost” u Bijeloj, tokom 2020. godine u hraniteljsku porodicu pošlo je samo jedno dijete. Takođe, u ovoj ustanovi boravi 97 djece, što je znatno više nego na početku 2019. godine, kada je u domu bilo 68 djece.

Podsjećamo, zbog rezultata postignutih u smanjenju broja djece koja odrastaju u institucijama, Crna Gora je nedavno, kao jedna od šest studija slučaja, bila obuhvaćena globalnim izvještajem UNICEF-a iz 2020. godine. Naime, između 2010. i 2019. godine broj djece na institucionalnom smještaju smanjio se za 50 odsto, dok 2017. na institucionalnom smještaju nije bilo djece mlađe od tri godine. U istom periodu je broj djece na hraniteljstvu porastao za 15 odsto, pri čemu je smještaj u nesrodničke hraniteljske porodice porastao više nego petostruko.

Međutim, podaci Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu pokazuju da je ovaj trend u opadanju, s obzirom da je prošle godine u hraniteljske porodice smješteno 348 djece, što je za 5,18 odsto manje nego 2019. i za 4,40 odsto manje u odnosu na 2018. godinu.

Takođe, prošle godine u Crnoj Gori je bilo 249 hraniteljskih porodica što je za 23 manje nego 2019., kada je bilo 272 hraniteljskih porodica i za 10 manje u odnosu na 2018. godinu, kada je bilo 259 hraniteljskih porodica.

Komentarišući ove podatke, iz Zavoda napominju da su oni nedovoljni za zaključivanje o smanjenom interesovanju za hraniteljstvo u Crnoj Gori.

„Utvrđivanje da li se interesovanje za hraniteljstvo smanjuje zahtijevalo bi posebno istraživanje i produbljenu analizu”, ističu iz Zavoda.

Kada je riječ o eventualnom uticaju pandemije COVID-19 na položaj djece bez roditeljskog staranja i hraniteljstvo, u ovoj instituciji navode da o tome nemaju podatke, ali naglašavaju da su centri za socijalni rad od marta prošle godine intenzivirali podršku hraniteljima i djeci.

„Što se tiče hraniteljskih porodica, u saznanju smo da su centri za socijalni rad od početka pandemije intenzivirali mjere pružanja podrške hraniteljima i djeci na hraniteljstvu kroz proaktivan pristup i češće kontakte”, navode iz Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu.

Kako bi podstakla hraniteljstvo, država hraniteljskim porodicama obezbjeđuje pomoć kroz pružanje materijalnih naknada i kontinuirane stručne podrške. Ipak, da li je to dovoljno?

Iz predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori poručuju da bi Crna Gora u predstojećem periodu trebalo da uloži nove napore kako bi se održala postignuća kampanje u cilju promocije hraniteljstva koja se od 2013. vodila u Crnoj Gori i kako bi se ostvario dalji napredak ka ostvarivanju prava svakog djeteta na život u brižnom i bezbjednom porodičnom okruženju.

Prvo, od suštinskog je značaja podrška biološkim porodicama kako bi se spriječilo odvajanje djece od roditelja.

Mjesečna naknada za smještaj hranitelju 250 eura

Iz Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu naglašavaju da hraniteljskim porodicama država obezbjeđuje materijalnu podršku i kontinuiranu stručnu podršku. Mjesečna naknada troškova smještaja korisnika na porodičnom smještaju hraniteljstvu utvrđuje se, tako, u visini troškova smještaja u javnu ustanovu socijalne i dječje zaštite, koju određuje nadležni organ državne uprave. Ti troškovi trenutno iznose 250 eura i taj iznos dobijaju hraniteljske porodice za izdržavanje djeteta. U naknadu za izdržavanje djeteta na hraniteljstvu uključuju se troškovi za ishranu, odjeću i obuću, školovanje, održavanje lične higijene, obrazovanje i zadovoljavanje kulturno-obrazovnih potreba djeteta.

„Naknada za rad hranitelja utvrđuje se u procentu od visine troškova smještaja korisnika u javnu ustanovu socijalne i dječje zaštite, i to: 30% za jednog korisnika i 15% za svakog sljedećeg korisnika, kada je na hraniteljstvu više od jednog korisnika, što trenutno za jednog korisnika iznosi 75 eura”, ističu iz Zavoda.

Osim toga, dijete na hraniteljstvu ostvaruje pravo na dodatak za djecu, koji je iznosio 41,18 eura na kraju 2020. godine (iznosi se usklađuju dva puta godišnje).

„Ministarstvo rada i socijalnog staranja obezbjeđuje odmor i rekreaciju djeci koja se nalaze na porodičnom smještaju-hraniteljstvu u ljetnjem i zimskom periodu u dječjem odmaralištu JU ‘Lovćen Bečići’. Ukoliko dijete na hraniteljstvu pohađa predškolsku ustanovu, troškove ishrane u predškolskoj ustanovi plaća centar za socijalni rad na čijoj teritoriji je prebivalište djeteta, odnosno hranitelja. Djeci na hraniteljstvu, koja pohađaju osnovnu i srednju školu obezbjeđuju se udžbenici u skladu sa Programom Vlade koji se utvrđuje na godišnjem nivou”, navode iz Zavoda.

Takođe, Vlada Crne Gore donijela je Program subvencionisanja računa za električnu energiju, koji se odnosi i na djecu bez roditeljskog staranja smještenu u hraniteljske porodice.

“To znači da Crna Gora treba da ojača usluge podrške porodicama koje pružaju centri za socijalni rad, domovi zdravlja, porodilišta i prosvjetne ustanove. Svakoj porodici u zemlji trebalo bi da bude dostupan niz kvalitetnih usluga, poput porodičnog savjetovanja, usluge podrške kod kuće, dnevnog boravka za djecu, finansijske podrške i slično”, navodi za DN šef predsjedništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

Drugo, on ističe da ukoliko biološka porodica ne može da se stara o djetetu ni pored usluga podrške koje dobija od države, trebalo bi identifikovati alternativnu hraniteljsku porodicu koja će to preuzeti do oporavka biološke porodice.

„Tako bi, umjesto u institucije, djecu trebalo smještati u hraniteljske porodice, koje će im pružiti bezbjedan i brižan dom do momenta kada njihova biološka porodica ponovo bude u mogućnosti da se o njima stara. S obzirom na to da preko 60 odsto djece na institucionalnom smještaju u Crnoj Gori čine djeca sa smetnjama u razvoju, UNICEF poziva na hitno razvijanje specijalizovanog hraniteljstva, kako bi ta djeca odrastala u porodičnom okruženju. Pored toga, budući da se Crna Gora suočava s teškoćama u nastojanju da u institucijama i dalje ne bude djece mlađe od tri godine, UNICEF poziva da se prednost prilikom smještanja na hraniteljstvo pruži najmlađoj i najranjivijoj djeci koja su uzrasta do tri godine. Pozivamo i centre za socijalni rad da nastave s kampanjom ‘Svako dijete treba porodicu’ kako bi identifikovali nove hranitelje”, napominje Santander

Na kraju, on ističe da pružanje kvalitetne podrške porodicama i usluga hraniteljstva na nivou cijele države ima ključni značaj zbog toga što preko 50 godina istraživanja pokazuje da se djeca u institucijama ne razvijaju jednako kao ona u porodicama.

„Kod beba koje na institucionalnom smještaju provedu preko šest mjeseci kasni rani razvoj mozga. To se može nadoknaditi samo boravkom u brižnom porodičnom okruženju. Stoga bi smještanju u institucije trebalo pribjegavati samo kao krajnjoj mjeri i u najkraćem mogućem trajanju. Da zaključim – hraniteljstvo ne samo da je u najboljem interesu svakog djeteta, već je i u najboljem interesu ekonomije, budući da istraživanje o troškovima institucionalnog smještaja i hraniteljstva u EU pokazuje da je institucionalni smještaj u prosjeku tri puta skuplji od hraniteljstva”, dodaje Santander.

Do zaključenja ovog broja iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja Dnevnim novinama nije stigao odgovor da li će i na koji način ovaj Vladin resor djelovati u narednom periodu kako bi se smanjio broj djece smještene u institucije i kako bi se promovisalo hraniteljstvo.

Bez roditeljskog staranja 495 djece

Prema podacima Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu od 30.11.2020. godine u Crnoj Gori je bilo ukupno 495 djece bez roditeljskog staranja, od čega je 348 djece bilo na porodičnom smještaju-hraniteljstvu, a 147 djece se nalazilo u ustanovama za smještaj.

Najviše djece bez roditeljskog staranja je u Podgorici (189), Baru (48) i Nikšiću (47), a najmanje na Cetinju (9), u Pljevljima (10) i Herceg Novom (13).

U Podgorici, Nikšiću i Baru je najviše i djece u hraniteljskim porodicama (143, 42, 41), dok je najmanje u Pljevljima (5), Plavu (7), Kotoru (8) i na Cetinju (8).

Najveći broj djece smješten je u srodničke porodice (289), dok je u nesrodničke porodice smješteno 59 djece.

U Dječjem domu „Mladost”, prema podacima ove ustanove iz februara, smješteno je 97 djece, od čega 53 djevojčice i 44 dječaka.

Najčešći uzrast djece je od 11 do 17 godina.

Portal Analitika