Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je “malo vjerovatno” da će se sastanak između predsjednika Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, Vladimira Putina, Donalda Trampa i Vladimira Zelenskog biti održan u bliskoj budućnosti.
Peskov je naglasio da bi takvi kontakti trebalo da budu rezultat temeljne pripreme na ekspertskom nivou, prenijele su Ria novosti.
Peskov je dodao da bi, ukoliko bude potrebe, novi kontakt između Putina i Trampa mogao bi da bude brzo organizovan, ali još nisu postignuti nikakvi formalni dogovori.
U vezi sa pregovorima sa Ukrajinom, Peskov je naveo da su razgovori, koji su održani juče u Istanbulu, donijeli određene važne dogovore, uključujući dogovor o velikoj razmjeni zarobljenika.
“Više puta smo rekli da je pitanje rješavanja spora izuzetno složeno”, istakao je Peskov.
Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) izvela je treći napad na Krimski most od početka ruske agresije 2022. godine, minirajući i oštećujući njegove podvodne nosače.
To se navodi u današnoj objavi SBU na društvenoj mreži Telegram.
"Operacija je trajala nekoliko mjeseci. Agenti SBU-a minirali su nosače ove ilegalne konstrukcije", ističe se u saopštenju.
Izgrađen nakon ruske ilegalne okupacije Krima 2014. godine, Krimski most je ključna ruta snabdijevanja i transporta ruskih snaga do okupiranih ukrajinskih teritorija.
"I danas, bez nanošenja civilnih žrtava, prvi eksploziv je aktiviran u 4:44 ujutro", saopštila je SBU.
Ističu da su podvodni nosači stubova mosta teško oštećeni na dnu jer je, kako su naveli, detonirano 1.100 kilograma eksploziva u TNT ekvivalentu.
„Operaciju, koja je uslijedila nakon masovnog napada dronom SBU-a na rusku stratešku avijaciju 1. juna, lično je nadgledao šef agencije, Vasilj Maliuk“, navodi se u saopštenju.
Most je pretrpio značajnu štetu tokom dva prethodna ukrajinska napada u oktobru 2022. i julu 2023. godine, iako nijedan od njih nije uspio da zaustavi saobraćaj preko mosta.
Takođe, prema lokalnim Telegram kanalima, Krimski most je danas zatvoren za saobraćaj između 6 i 9 sati ujutro po lokalnom vremenu.
Telegram kanal Mash izvijestio je da je ukrajinski dron oboren iznad mosta, a njegovi ostaci su pali na cestu.
Prema proukrajinskom Telegram kanalu Crimean Wind, most je zatvoren radi inspekcije, moguće radi ispitivanja štete.
Ruske snage napale su danas centar Sumja na sjeveroistoku Ukrajine, što je rezultiralo žrtvama, prema preliminarnim izvještajima Sumske regionalne vojne uprave.
Potvrđeno je da je jedna osoba poginula u napadu, a mnogo više ih je povrijeđeno i evakuisano u bolnice. U napadu su navodno zapaljena dva automobila, koja su potpuno uništena.
Napad se dogodio samo nekoliko sati nakon što su Rusija i Ukrajina 2. juna održale drugu rundu pregovora u Istanbulu, fokusirajući se na novu razmjenu zarobljenika, ali još jednom nisu uspjele postići napredak u mirovnim naporima.
Sumska oblast, koja graniči s Rusijom na sjeveru, više puta je meta ruskih upada i granatiranja od početka invazije 2022. godine. Regija je nedavno svjedočila obnovljenim neprijateljstvima dok ruske snage pojačavaju aktivnosti duž sjeveroistočne granice.
Krajem maja, predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Rusija akumulira 50.000 vojnika u blizini Sumske oblasti, nastojeći stvoriti tampon zonu od 10 kilometara u tom području.
Ukrajinski napadi izazvali su nestanke struje na dijelovima teritorija pod ruskom kontrolom u regijama Zaporižju i Hersonu na jugu Ukrajine, ostavljajući stotine hiljada ljudi bez struje, objavili su ruski zvaničnici.
Oni su rekli da nije bilo uticaja na rad nuklearne elektrane Zaporižje - najvećeg evropskog nuklearnog postrojenja koje je Rusija zauzela u nedeljama nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ruski zvaničnici koji upravljaju elektranom rekli su da su nivoi zračenja normalni u postrojenju, koje je u isključenom načinu rada i trenutno ne proizvodi struju.
Ruski guverneri u ovim regijama - koje su među ključnim područjima za koja Moskva zahtijeva da se Ukrajina odrekne kako bi se rat završio - rekli su da su ukrajinski napadi natjerali vlasti na uvođenje vanrednih mjera za očuvanje energije.
Od jutros, više od 600.000 ljudi u gotovo 500 naselja u Zaporižju bilo je bez struje, nakon što je granatiranje ukrajinskih snaga oštetilo visokonaponsku infrastrukturu, napisao je na Telegramu ruski guverner Jevgenij Belitski.
"Kao rezultat granatiranja ukrajinskih oružanih snaga, visokonaponska oprema je oštećena u sjeverozapadnom dijelu regije Zaporižje", napisao je Belitski.
Ministarstvo energetike regije Zaporižje dobilo je uputstva da štedi energiju, a zdravstvene ustanove prebačene su na rezervne izvore energije.
U susjednoj Hersonskoj regiji, dalje na zapadu, ruski guverner Vladimir Saldo rekao je da su ostaci srušenih dronova oštetili dvije trafostanice, ostavljajući bez struje više od 100.000 stanovnika 150 gradova i sela u područjima pod ruskom kontrolom. Hitne ekipe rade na brzoj obnovi struje, rekao je.
U dugim mjesecima tokom zime, ukrajinski gradovi i sela trpjeli su ponovljene nestanke struje jer su ruski napadi bili usmjereni na proizvodne kapacitete.
Norveška će pomoći Ukrajini da pokrije potencijalni deficit plina od milijardu eura (1,08 milijardi dolara), najavio je predsjednik Volodimir Zelenski nakon sastanka s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Storeom u Vilniusu.
„Razgovarali smo o pitanjima koja su trenutno važna za Ukrajinu. Dobio sam pozitivan signal od njega. Tiče se plina - ako se suočimo s deficitom zimi, možemo li računati na odgovarajuću količinu? Danas sam dobio podršku od Jonasa (Gahra Storea)“, rekao je Zelenski.
Ruske snage redovno napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine, što dovodi do nestašice električne energije i grijanja širom zemlje. Rusija je prošle zime napala 34 postrojenja Ukrgasvydobuvannya, najvećeg ukrajinskog proizvođača plina i dijela državne Naftogaz grupe, što je dovelo do gubitka gotovo 50% proizvodnje plina, izvijestila je kompanija 21. aprila.
„Složili smo se da ćemo tražiti mogućnosti za zatvaranje bilo kakvog deficita, koji može nastati ako se sve ne obnovi, ako ne možemo u potpunosti opskrbiti naše stanovništvo plinom. Pronašli smo polovinu, ali nam je nedostajala druga polovina. Reći ću to ovako: govorimo o količini vrijednoj milijardu eura - o tome razgovaram s norveškim premijerom“, kazao je Zelenski tokom online konferencije za novinare kojoj je prisustvovao Kyiv Independent.
Dvojica lidera su također razgovarala o kontinuiranoj podršci Kijevu, uključujući jačanje protivvazdušne odbrane zemlje, podsticanje direktnih ulaganja u ukrajinsku odbrambenu industriju, posebno u proizvodnju dronova, i povećanje pritiska na Rusiju.
Norveška je rangirana na 11. mjestu u svijetu po količini pomoći pružene Ukrajini, do sada pruživši preko 4,5 milijardi dolara humanitarne, finansijske i vojne podrške, prema podacima Kiel Institute's Ukraine Support Tracker.
