Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski danas je ponovio da je sa Rusijom „moguće postići trajan i dostojanstven mir“ i da očekuje da će Sjedinjene Američke Države „ostati posvećene obezbjeđivanju uslova za dijalog“.
„Vjerujemo da je spreman bilateralni dokument sa SAD o garancijama bezbjednosti (Ukrajine poslije rata) i namjeravamo da nastavimo suštinski rad na dokumentima koji se odnose na obnovu i ekonomski razvoj“, rekao je Zelenski u redovnoj dnevnoj poruci građanima, koju objavljuje na društvenim mrežama.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je danas predstavljanje 20. paketa sankcija protiv Rusije i istakla napredak ka jedinstvenom ''Okviru prosperiteta'' sa Ukrajinom i američkim partnerima.
Ona je na svom nalogu na mreži Iks, nakon razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, navela da je predstojeći paket sankcija novi vid pritiska na Rusiju da sedne za pregovarački sto sa ''iskrenom namerom da se postigne mir''.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je odlaganje druge runde mirovnih pregovora o Ukrajini u Abu Dabiju rezultat neslaganja u rasporedima delegacija, i da će novi razgovori biti održani 4. i 5. februara.
„Oni (razgovori) su zaista bili planirani od samog početka, drugi krug rada bezbjednosne grupe bio je zakazan za prošlu nedjelju, ali su bila potrebna dodatna prilagođavanja rasporeda tri strane“, rekao je Peskov novinarima, prenosi RIA novosti.
Govoreći o pregovorima o Ukrajini, Peskov je kazao da je po nekim pitanjima bilo lakše pronaći zajednički jezik, dok se po drugima ne može proglasiti približavanje u stavovima.
Peskov je istakao da je stav Moskve o rješavanju situacije u Ukrajini dosljedan, i da Rusija ostaje otvorena za pregovore.
„Zelenski predlaže kontakte. Putin je rekao da su oni mogući u Moskvi“, istakao je Peskov.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je da su ekipe za popravke u potpunosti vratili energetski sistem u stanje prije tehničkog kvara koji se dogodio prije dva dana, i da sistem radi stabilno.
“S obzirom na izuzetno hladno vrijeme i uticaj ruskih udara, svi izazovi ostaju ozbiljni. U protekla 24 sata bilo je novih ruskih napada na energetske objekte u zajednicama blizu fronta ili granice (sa Rusijom). Istovremeno, nije bilo ciljanih udara ruskih raketa ili šeheda na energetsku infrastrukturu”, rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži X.
Dodao je da, “kao i prethodnih dana, ruska vojska ostaje fokusirana na teror” protiv ukrajinske logistike, prije svega željezničke infrastrukture.
“Konkretno, bilo je udara u oblasti Dnjepra i u Zaporožju, posebno usmjerenih na željezničke objekte”, istakao je Zelenski.
Prema njegovim riječima, u Kijevu je više od 200 zgrada i dalje bez grijanja, kao i da se radi na popravkama.
Rusi su napali Harkov i pet naselja u Harkovskoj oblasti, pri čemu su dvije žene povrijeđene, izvijestio je Oleh Sinjehubov, načelnik Harkovske regionalne vojne uprave na Facebooku, prenosi Ukinform.
Prema njegovim riječima, 20-godišnjak i 52-godišnja žena su povrijeđene u granatiranju sela Hotimlja, u opštini Stari Saltiv.
Neprijatelj je dronovima napao Nemišljenjanski, Ševčenkivski i Slobidski okrug Harkova.
Harkovsku oblast su napale tri ruske bespilotne letjelice Geran-2, jedna bespilotna letjelica Lancet, 5 bespilotnih letjelica Molnija, jedna FPV bespilotna letjelica i 22 druga bespilotna letjelice, čiji se tipovi utvrđuju.
U Harkovu su oštećeni stambena zgrada i dva automobila.
U selu Karasivka, okrug Bohodukhiv, oštećena je autobuska stanica, u okrugu Kupiansk oštećene su dvije privatne kuće i dalekovodi (selo Novoselivka) te automobil (Veliki Burluk), a u okrugu Čuguiv automobil (u selu Novi Burluk), privatna kuća, dvije prodavnice i dva automobila (u selu Hotimlija).
Tranzitni evakuacioni punkt u Lozovi primio je 60 osoba u jednom danu. Od početka rada punkta registrovano je ukupno 17.832 osobe.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da Moskva nema interes da raspaljuje globalni sukob, kao što nije imala interes da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
„Naravno, nismo zainteresovani za globalni sukob. Nismo ludi. Ovo je rečeno stotinu puta. Kome je potreban globalni sukob“, upitao je Medvedev u intervjuu za TASS, Rojters i projekat Vargonzo, podsjećajući da je rusko rukovodstvo više puta upozoravalo Zapad i zemlje NATO, pozivajući ih da uzmu u obzir interese Rusije i sjednu za pregovarački sto.
Kako kaže, globalna situacija mogla bi dovesti do situacije u kojoj bi sve u nekom trenutku moglo da izmakne kontroli, a opasnost od globalnog rata je veoma velika.
„Novi multipolarni svijet sastoji se od različitih zemalja, glavnih polova i važnih igrača. To svakako uključuje i našu zemlju - Rusku Federaciju, Narodnu Republiku Kinu, Indiju i zemlje onoga što sada nazivamo globalnim Jugom. Jasno je da je ovo potpuno novi fenomen, sa sopstvenim pravnim subjektivitetom, kako kažu pravnici, i željom da se direktno učestvuje u međunarodnim odnosima, a ne indirektno preko drugih zemalja“, smatra zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Rusije.
Medvedev je rekao da je po dolasku na dužnost predsjednika bio mentalno spreman da pritisne nuklearno dugme ako bude potrebno.
„Svako ko je pristao da se kandiduje i bude izabran za predsjednika nuklearne sile ne može to isključiti. Kao vrhovni komandant, prirodno sam učestvovao u svim neophodnim obukama tokom tog perioda, uključujući i obuku za rukovanje nuklearnim oružjem. Ali ne daj Bože da do toga dođe“, naveo je on.
Na pitanje novinara o najnevjerovatnijoj prognozi koju bi mogao da napravi za 2026. godinu, Medvedev je ocijenio da bi raspad NATO i povratak EU kupovini ruske nafte i gasa bili korisni za cijelu planetu.
„Među nevjerovatnim stvarima, pošto tražite, na primjer, Evropska unija će se izviniti Ruskoj Federaciji i ponovo tražiti prodaju gasa i nafte. Ili će se NATO raspasti zbog povlačenja SAD. Oboje bi, inače, bilo korisno za našu planetu. Da li je to moguće? Vjerovatno je, kao i sve nevjerovatne stvari, moguće“, istakao je Medvedev.
Prema njegovim riječima, kolonijalne tendencije prema suverenoj zemlji poput Venecuele bile su iznenađujuće.
„Zarobljavanje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura od Amerikanaca je katastrofa u međunarodnom pravu i podriva čitav sistem međunarodnih odnosa“, rekao je Medvedev, dodavši da planira da objavi pravni esej o pravnim aspektima hapšenja Madura.
Kada je riječ o odnosu Moskve i Londona, Medvedev je ocijenio da samo fundamentalna promjena britanske politike može poboljšati odnose sa Rusijom.
„Ono što sadašnje britansko rukovodstvo radi jeste neka vrsta bijesne, primitivne rusofobije, kako bi podiglo sopstveni elektorski rejting“, rekao je on.
Kada je riječ o Grenlandu, Medvedev je ocijenio da želja predsjednika SAD Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad tom zemljom predstavlja ozbiljan izazov jedinstvu Zapada.
„Neću se zadržavati na Grenlandu. Naš predsjednik je nedavno rekao da se to nas ne tiče. Neka Sjedinjene Države i Evropljani to riješe, ali cijela stvar je prilično čudna. Ništa slično se nije desilo barem u posljednjih nekoliko decenija, ali se sada dešava. Ovo zaista predstavlja ozbiljan izazov za atlantsko jedinstvo“, rekao je Medvedev.
Takođe, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije nazvao je isticanje da Rusija i Kina predstavljaju "prijetnju" za Grenland samo taktikom zastrašivanja.
Ruska vojska izvela je masovni napad na oblast Čerkaska, pri čemu su najmanje četiri osobe povrijeđene, a prijavljeni su i požari u regionalnom centru.
Ihor Taburets, načelnik Vojne uprave regije Čerkaska, objavio je vijest na Telegramu, prenosi Ukrinform.
"Bilježimo padove neprijateljskih bespilotnih letjelica na nekoliko lokacija, uključujući i regionalni centar. Kao rezultat toga, izbili su požari", navodi se u objavi.
Prema preliminarnim podacima regionalne vojne uprave, četiri osobe su povrijeđene.
Sve neophodne službe su na mjestu događaja.
Regionalna vojna uprava Čerkaske saopštila je da će kasnije pružiti više detalja o napadu.
