Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija propustila sopstvene rokove.
"Trenutno je Rusija propustila još jedan rok koji je postavio (ruski predsjednik Vladimir) Putin za zauzimanje Pokrovska i Kupjanska, a rokovi su ponovo pomjereni... Oba grada i dalje drže Ukrajinske odbrambene snage", rekao je Zelenski poslije sastanka sa čelnicima odbrambenog i bezbjednosnog sektora Ukrajine tokom kojeg je saslušao obavještajne izvještaje Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane (GUR) i Spoljne obavještajne službe Ukrajine o sposobnosti Rusije da nastavi rat i planovima za naredne mjesece, prenosi RBK Ukrajina.
On je naveo da su identifikovane glavne oblasti odbrane u narednim nedjeljama, a biće i dopunjen plan odbrambenih mjera za zimske mjesece.
"Takođe ćemo nastaviti da primjenjujemo naše sankcije dugog dometa – specijalne službe, a prije svega Služba bezbjednosti Ukrajine, i ukrajinska vojska imaju odgovarajući zadatke. Pripremamo se za koordinaciju sa ključnim partnerima u diplomatskom radu, uzimajući u obzir ažuriranja u procjenama situacije. Pripremamo mere koje mogu da obezbijede diplomatsku aktivaciju", zaključio je Zelenski.
Načelnik GUR-a Ministarstva odbrane Kiril Budanov, izvijestio je o situaciji na prvim linijama fronta, ruskim vojnim pripremama i rokovima na koje računa ruska vojska.
Šef Spoljne obavještajne službe Oleg Ivaščenko podnio je izvještaj o političkoj situaciji u Rusiji, raspoloženju u njihovom društvu i u okruženju predsjednika Rusije, kao i o ekonomskoj situaciji.
Prema podacima Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, ruske trupe nastavljaju da koncentrišu glavne napore na Pokrovskom pravcu.
Od 10. novembra do danas Rusi su izgubili 524 ljudi tokom pokušaja zauzimanja grada, 260 je ranjeno, navodi se u saopštenju.
Pored toga, ukrajinske oružane snage napreduju u Kupjansku i postepeno potiskuju ruske jedinice iz grada, gdje su uspjeli da se infiltriraju u septembru, saopštio je ukrajinski Generalštab.
Aleksij Kuleba, zamjenik ukrajinskog premijera zadužen za infrastrukturu, rekao je da su ruski napadi na željezničku mrežu u poslednja tri mjeseca utrostručeni.
“Ako uporedite samo posljednja tri mjeseca, napadi su se utrostručili. Od početka godine bilo je 800 napada na željezničku infrastrukturu, a oštećeno je više od 3.000 željezničkih objekata. Ono što smo videli u ovim eskaliranim napadima jeste da napadaju vozove, posebno pokušavajući da ubiju mašinovođe“, rekao je Kuleba.
Ukrajinske snage su pogodile rafineriju nafte Rjazanjski, radarsku stanicu Nebo-U, vojni ešalon i nekoliko mjesta gdje su bili koncentrasini Rusi, saopštio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
U okviru smanjenja mogućnosti za izvođenje ruskih raketnih napada i bombardovanja, ukrajinske jedinice su izvele udar na Rjazanjsku rafineriju nafte u Rjazanjskoj oblasti u Rusiji, navedeno je u saopštenju objavljenom na Fejsbuku, prenosi Ukrinform.
Proizvodi ove rafinerije uključuju benzin A-92/95/98/100, dizel, mlazno gorivo, tečne gasove i druge naftne derivate.
Preduzeće proizvodi u prosjeku 840.000 tona godišnje avionskog kerozina TS-1, koji koriste i ruske Vazduhoplovne snage.
Zabilježene su brojne eksplozije i značajan požar.
Takođe, pogođeni su i radarska stanica Nebo-U na Krimu, vojni ešelon u blizini Tokmaka, u Zaporoškoj oblasti i koncentracija ruskog osoblja u blizini Vovčanska, u Harkovskoj oblasti.
Državna služba za vanredne situacije Ukrajine saopštila je da je završena operacija potrage i spasavanja u Desnjanskom okrugu Kijeva.
“Jedinice Državne službe za vanredne situacije spasile su 17 ljudi, uključujući jedno dijete. Psihološka pomoć je pružena 252 osobama”, navodi se u saopštenju.
U ruskom napadu na stambenu zgradu od devet spratova poginulo je šest ljudi, ukupno je demontirano i uklonjeno 262 tone građevinske konstrukcije i drveta.
Broj povrijeđenih u jučerašnjem ruskom napadu na Kijev sinoć je porastao na 36.
Ukrajinska tajna služba saopštila je da je izvela napad na rusku Transsibirsku željeznicu. Prema navodima obavještajne službe HUR na Telegramu, cilj je bio blokirati isporuke municije koje tim pravcem stižu u Rusiju.
Obavještajci su na svom kanalu naveli da je napad zaustavio kretanje vojnog tereta na željezničkoj ruti koju Moskva koristi „za isporuke oružja i municije, uključujući i one koje dobija s teritorije Sjeverne Koreje“.
HUR je precizirao da se snažna eksplozija dogodila u Habarovskom kraju u četvrtak i da je "oštetila jednu od ključnih ruskih logističkih trasa".
Ruske vlasti o napadu ćute, ali su navele da je u oblasti Sosnovka u Habarovskom kraju "došlo do kvara na željeznici".
Transsibirska magistrala, duga više od 9.000 kilometara od Moskve do Vladivostoka, jedna je od ključnih logističkih arterija Rusije, jer omogućava transport vojnih zaliha sa istoka prema ukrajinskim linijama fronta.
Njemačka pomoć Ukrajini u 2026. povećana na 11,5 milijardi eura
Budžetski odbor Bundestaga odobrio je 14. novembra prijedlog budžeta za sljedeću godinu, koji uključuje povećanje pomoći Ukrajini na 11,5 milijardi eura (13,4 milijarde dolara).
Njemačka ministarstva finansija i odbrane ranije su ove godine najavila da predlažu povećanje podrške Kijevu za 2026. godinu sa početnih 8,5 milijardi eura (9,9 milijardi dolara) za dodatne 3 milijarde eura (3,5 milijarde dolara).
Kako piše Kyiv Independent, ova vijest dolazi kao dobrodošao podsticaj za Ukrajinu, koja se suočava s intenziviranjem ruskih vazdušnih napada i kopnenih operacija, dok je nastavak podrške SAD-a i dalje neizvjestan.
Očekuje se da će povećano finansiranje pokriti artiljeriju, dronove, oklopna vozila i zamjenu dva raketna sistema Patriot, prema njemačkim medijima. Njemački parlament će 28. novembra održati puno glasanje o prijedlogu budžeta.
Povećanje potrošnje omogućeno je zahvaljujući odluci vladajuće koalicije da ublaži njemačku dužničku kočnicu.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius istakao je ovu odluku tokom sastanka u formatu E5 u Berlinu s ministrima i visokim zvaničnicima odbrane iz Velike Britanije, Francuske, Poljske, Italije i glavnom diplomatkom EU Kajom Kallas.
Njemački ministar odbrane takođe je objavio da je Berlin pristao dodijeliti dodatnih 150 miliona eura (175 miliona dolara) vojne pomoći Kijevu u okviru inicijative Lista prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL).
Inicijativa PURL, pokrenuta ranije ove godine, omogućava saveznicima NATO-a da kupe napredno američko oružje za Kijev.
Njemačka je prethodno donirala 500 miliona dolara Ukrajini u okviru ove inicijative, dok je osam nordijskih i baltičkih saveznika NATO-a ranije ove sedmice najavilo još jedan paket PURL-a vrijedan 500 miliona dolara.
Govoreći na sastanku E5, Pistorius je osudio najnovije vazdušne napade Rusije, rekavši da ruski predsjednik Vladimir Putin ima za cilj da zimu učini što nepodnošljivijom za Ukrajinu.
Moskovske snage su preko noći 14. novembra pokrenule kombinovani masovni napad na Kijev, ubivši najmanje šest osoba i ranivši desetine drugih. Ukrajinsko Ministarstvo energetike prijavilo je nestanke struje u Donjeckoj, Kijevskoj i Odeskoj oblasti.
