Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da Moskva ne dobija informacije od Sjedinjenih Američkih Država o pregovorima koji se vode u Berlinu o okončanju sukoba u Ukrajini, u prisustvu predstavnika SAD, Evrope i Ukrajine, ističući da je ruski predsjednik Vladimir Putin zainteresovan za trajan mir, a ne za „bilo kakve trikove usmjerene na odugovlačenje i stvaranje vještačkih predaha“.
Pregovorima u Berlinu, koji su juče trajali pet sati, prisustvovali su u ime SAD specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa Džared Kušner, kao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, a danas bi trebalo da im se pridruži i više evropskih lidera.
„Rad je trenutno u toku, koliko razumijemo, i nastavlja se danas. Vode se pregovori između američkih pregovarača, Evropljana i Ukrajinaca. Kada završe svoj dio posla, očekujemo od naših američkih sagovornika da iznesu viziju o kojoj se danas razgovara u Berlinu“, rekao je Peskov na konferenciji za novinare, prenosi agencija RIA Novosti.
Peskov je ocijenio da Tramp i njegova administracija iskreno rade na rješavanju situacije u Ukrajini i naglasio da Moskva to „izuzetno cijeni“.
„Tramp iskreno radi na rješenju i želi ukrajinsko rješenje, želi rješenje ovog sukoba. On ulaže napore, i cijeli njegov tim ulaže napore. Mi izuzetno cijenimo te napore“, kazao je Peskov.
Odgovarajući na pitanje da li postoji šansa da se do katoličkog Božića, 25. decembra, postigne dogovor o okončanju sukoba u Ukrajini, kako je to Tramp najavio da želi da se dogodi, Peskov je odgovorio da ne može da govori o vremenskim rokovima.
„Neću se usuditi da govorim o bilo kakvim vremenskim rokovima, mislim da bi to bio najnezahvalniji zadatak u ovom trenutku“, rekao je Peskov.
Portparol Kremlja je naglasio da je Putin otvoren za mir i ozbiljne odluke, i da neće podržati planove za stvaranje privremenih predaha.
„Mogu da govorim samo u ime ruske strane ovdje, u ime predsjednika Putina. On je otvoren za mir, za ozbiljan mir, za ozbiljne odluke. I apsolutno nije otvoren za bilo kakve trikove usmjerene na odugovlačenje i stvaranje vještačkih predaha“, istakao je Peskov.
Na pitanje od koga bi Rusija očekivala pravno obavezujući dokument u vezi sa nepristupanjem Ukrajine NATO-u, Peskov je rekao da je to suština pregovaračkog procesa, koji Rusija ne želi da vodi „u formatu megafona“.
„Upravo je to suština pregovaračkog procesa i želio bih još jednom da naglasim da ne želimo da ga vodimo u formatu megafona“, zaključio je Peskov.
Zelenski je juče izjavio da je Ukrajina spremna da se odrekne članstva u NATO ako dobije bezbjednosne garancije od određenih zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto, kazao je da "pristupanje Ukrajine EU ne bila garancija bezbjednosti za Kijev, već bi značilo prijetnju ratom za Evropu"
Oširnije čitajte OVJDE.
Pregovarački tim SAD poručio je Ukrajini tokom mirovnih pregovora u Berlinu da Kijev mora da povuče svoje snage iz Donjecke oblasti, kao dio primirja, saznaje agencija Rojters iz anonimnog izvora.
Izvor, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, nakon što su ukrajinski i američki pregovarači završili drugi dan razgovora u Berlnu, rekao je da je Kijev zatražio dalje diskusije.
Druga osoba upoznata sa razgovorima rekla je da i dalje postoje velike praznine oko teritorijalnog pitanja.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski razgovarao je u Berlinu sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom, kao i sa evropskim liderima.
Devet odsto Ukrajinaca podržava opciju prema kojoj bi izbori u toj državi bili održani u što skorijem roku, rezultati su najnovije ankete Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju.
Prema tim podacima, oko 25 odsto podržava raspisivanje izbora po sporazumu o prekidu vatre, dok 57 procenata smatra kako bi glasanje bilo moguće jedino nakon konačnog sporazuma o primirju.
Sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s posrednicima američkog predsjednika Donalda Trampa s ciljem okončanja rata s Rusijom završen je, ranije nego juče, prenose mediji.
Današnji sastanak je trajao tri sata kraće od sinoćnjeg , a Zelenski se nakon toga sastao sa njemačkim predsjednikom.
Njemački kancelar Fridrih Merc, domaćin razgovora, trebalo bi da se sastane sa Zelenskim kasnije danas prije nego što im se na večeri pridruži grupa evropskih čelnika i čelnici NATO-a i EU u znak podrške Ukrajini.
Američki pregovarači i dalje žele da Ukrajina ustupi kontrolu nad istočnim regijama Donjeck i Lugansk, zajednički poznatim kao Donbas, kao uslov mirovnih pregovora s Rusijom, rekao je za AFP zvaničnik informisan o pregovorima.
"Putin želi teritoriju", rekao je zvaničnik, dodajući da Sjedinjene Države zahtijevaju da se Ukrajina 'povuče' iz regija - i da Kijev 'ne pristaje' na taj zahtjev.
"Pomalo je upečatljivo da Amerikanci zauzimaju ruski stav o ovom pitanju", dodao je zvaničnik.
Napad ukrajinskih oružanih snaga na energetsku infrastrukturu ostavio je više od 60.000 stanovnika Hersonske oblasti bez struje, izjavio je regionalni guverner Volodimir Saldo.
“Zbog udara na energetsku infrastrukturu, više od 60.000 ljudi u 113 naselja u Aleškinskom, Golopristanskom, Skadovskom, Čaplinskom, Kalančakskom i Kahovskom okrugu ostalo je bez struje. Društveno značajni objekti su prebačeni na rezervne izvore napajanja”, rekao je Saldo u objavi na Telegramu, prenosi RIA novosti.
Prema njegovim riječima, u toku su radovi na oporavku energetske infrastrukture.
Tokom sastanka Savjeta EU za spoljne poslove, biće donijeta odluka o dodavanju još 40 plovila ruske “flote u sjenci” na listu sankcija Evropske unije protiv Rusije, najavila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas.
“Mi ćemo danas donijeti odluku u vezi sa brodovima ‘flote u sjenci’. Imamo 40 dodatnih brodova, rekla je Kalas.
Dodala je da se te akcije preduzimaju “kako bi se Rusija lišila sredstava za finansiranje ovog rata”.
Ukrajinski raketni napad na ruski grad Belgorod prouzrokovao je "ozbiljnu štetu" lokalnoj infrastrukturi, izjavio je guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov kasno sinoć, šišu ukrajinski mediji.
"Kao rezultat bombardovanja, nastala je ozbiljna šteta na inženjerskoj infrastrukturi", rekao je Gladkov na društvenim mrežama. On je dodao da su hitne i operativne službe angažovane na otklanjanju posljedica.
Gladkov nije precizirao koje su mete pogođene.
Lokalni Telegram kanali izvijestili su o eksplozijama u gradskoj termoelektrani "Luč" - ključnom energetskom objektu u Belgorodu koji je prethodno pogođen u ukrajinskim napadima, uzrokujući široko rasprostranjene nestanke struje.
