EU je odlučila da Ukrajini pruži uslove za početak tehničkog rada na još tri klastera u okviru pregovora o pristupanju 17. marta, što znači da će Ukrajina moći da održi tehničke konsultacije o svih šest klastera.
Izvori su za Evropsku pravdu rekli da će ovo biti neformalni sastanak u formatu doručka.
Očekuje se da će događaju prisustvovati Taras Kačka, zamjenik premijera Ukrajine za evropske i evroatlantske integracije.
Zvanično je poznato da će se nakon završetka ukrajinskog doručka, koji je planiran u 09.45 po kijevskom vremenu, održati konferencija za novinare sa ukrajinskim i zvaničnicima EU.
Mađarska je danas vratila Ukrajini dva zaplijenjena oklopna bankarska vozila, ali je zadržala novac i zlato u vrijednosti od oko 82 miliona dolara, pozivajući se na istragu o navodnom pranju novca. Kijev je taj potez osudio kao krađu.
Odnosi između Mađarske i Ukrajine, već opterećeni bliskim vezama mađarskog premijera Viktora Orbana s Rusijom, dodatno su se pogoršali prošle sedmice kada je Mađarska privela sedam Ukrajinaca koji su prevozili novac i zlato.
Kijev je optužio Budimpeštu da je bankarske službenike, koji su bili uključeni u zakonit transfer, praktično uzela kao taoce kako bi izvršila pritisak na Ukrajinu da ponovo pokrene obustavljene isporuke nafte.
Privedeni su protjerani iz Mađarske i u petak su prešli nazad u Ukrajinu.
Ukrajina je zatražila vraćanje zaplijenjene imovine, a ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga je u nedjelju postupke Mađarske opisao kao „nezapamćen čin državnog razbojništva i reketiranja“.
Advokat privedenih, Lorant Horvat, rekao je danas novinarima da ukrajinska banka smatra da je transport novca bio „u potpunosti zakonit“.
„Oščadbank će iskoristiti sva pravna sredstva koja su mu na raspolaganju kako bi povratio svoju imovinu“, rekao je.
Mađarski parlament je u utorak usvojio zakon koji je predložila Orbanova stranka Fides, kojim se poreskim vlastima dozvoljava da zadrže novac i zlato 60 dana dok traje istraga o porijeklu i odredištu te imovine i procjena eventualnih implikacija po nacionalnu bezbjednost Mađarske.
Ove tenzije dolaze u trenutku kada se Orban suočava s ozbiljnim izbornim izazovom za svoju šesnaestogodišnju vlast na izborima 12. aprila. Rat u Ukrajini postavio je u centar svoje kampanje, tvrdeći da bi opozicija desnog centra uvukla Mađarsku u sukob, što je opozicija više puta negirala.
Orban je takođe stavio veto na nove sankcije Evropske unije protiv Moskve, kao i na veliki kredit za Ukrajinu zbog spora oko nafte.
Ruski napadi na željezničke stanice u oblastima Sumi i Nikolajev oštetili su lokomotive i pruge, objavio je na Telegramu zamjenik premijera za oporavak i ministar za razvoj zajednice i teritorija Oleksij Kuleba, prenosi Ukrinform.
„Danas je neprijatelj ponovo napao civilnu željezničku infrastrukturu. Ruski dron je udario na teritoriju željezničke stanice u oblasti Sumi. Eksplozija je oštetila lokomotive, željezničke pruge i zgradu stanice“, navodi se u izvještaju.
Takođe, danas je neprijateljski bespilotni letjelica udarila na željezničku infrastrukturu u oblasti Nikolajev. Oštećena je dizel lokomotiva.
Prema Kulebi, nije bilo žrtava. Sve relevantne službe rade na mjestu događaja.
Kako je saopšteno, od početka proljeća Ukrzaliznytsia posluje u uslovima povećanih napada, pa kompanija savjetuje putnicima da se pridržavaju novih pravila putovanja koja uzimaju u obzir sigurnost.
„Ukrajina je napala naftnu crpnu stanicu i čvorište u ruskoj Krasnodarskoj regiji“, rekao je zvaničnik ukrajinske bezbjednosne službe SBU, što je najnovija meta kampanje Kijeva za napade na rusku stratešku infrastrukturu.
On je rekao da je čvorište Tihoreck jedna je od najvećih naftnih lokacija na jugu Rusije i jedini je put snabdijevanja naftnim derivatima do ključne crnomorske luke Novorosijsk.
Takođe, dodao je i da je nakon napada dronom na Tihoreck izbio veliki požar.
Ukrajina je dobila ključne rakete PAC-3 koje koriste sistemi protivvazdušne odbrane „Patriot“ od Njemačke, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski 11. marta.
Saveznici Kijeva su se složili da isporuče rakete protivvazdušne odbrane na posljednjem sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u formatu Ramštajn 12. februara, a Berlin je isporučio svoj dio 10. marta, rekao je Zelenski prije sastanka sa Julijom Klokner, predsjednicom nemačkog Bundestaga.
Njemački list „Špigel“ je 10. marta objavio da se očekuje da će Ukrajina dobiti 35 raketa-presretača PAC-3 u narednim nedjeljama.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus osigurao je sporazum sa evropskim saveznicima o isporuci 30 raketa PAC-3 Ukrajini, pored pet raketa PAC-3 koje bi Berlin obezbijedio iz sopstvenih zaliha, objavio je list.
„Dok svijet gleda ka Iranu, mi Njemci gledamo ka Ukrajini. Nijesmo vas zaboravili. I zato sam došla ovdje— da jasno kažem da, u petoj godini agresivnog rata koji vi podnosite, mi se ne umaramo. I znamo da ovo nije samo borba Ukrajine“, rekla je Klokner u Kijevu.
Na sastanku, Ukrajina i Njemačka su razgovarale o kontinuiranoj vojnoj podršci Berlina i složile se da povećaju zajedničku proizvodnju dronova.
Ukrajina se suočava sa kritičnim nedostatkom raketa-presretača usred stalnih ruskih napada balističkim i krstarećim raketama. Sistemi protivvazdušne odbrane Patriot, posebno presretači PAC-3 američke proizvodnje, neophodni su za suprotstavljanje brzim balističkim raketama.
Za samo tri dana borbi na Bliskom istoku, korišćeno je preko 800 raketa Patriot. Zelenski je rekao 5. marta da je to više raketa protivvazdušne odbrane Patriot nego što je Ukrajina dobila tokom cijele ruske invazije punih razmjera, podsjeća „Kijev independent“.
