Ruske snage žestoko su bombardovale središte ukrajinskog grada Hersona u petak, povrijedivši nekoliko ljudi i oštetivši barem 10 zgrada, rekli su viši lokalni zvaničnici i pripadnici službi za vanredne situacije.
Slike na društvenim mrežama pokazale su da su barem tri mjesta sravnjena sa zemljom.
Ruske snage okupirale su Herson u ranim danima invazije koja se počela u februaru 2022. godine, no napustile su grad i zapadnu obalu rijeke Dnjepar kasno prošle godine. Sada redovno granatiraju ta područja sa svojih položaja na istočnoj obali rijeke.
Njemačka je predala sistem protivvazdušne odbrane IRIS-T SLM, rakete IRIS-T SLS, 5.000 granata kalibra 155 mm i drugu odbrambenu pomoć u svojoj najnovijoj isporuci pomoći Ukrajini, saopštila je njemačka vlada 27. oktobra.
Isporuka je takođe uključivala četiri oklopna transportera, osam izviđačkih dronova VECTOR, vazdušni radar TRML-4D, četiri zemaljska radara, pet bespilotnih površinskih brodova i drugu pomoć.
Uključena je i municija za višecijevne raketne sisteme MARS II, četiri tegljača sa poluprikolicom i 10.000 zaštitnih naočara, saopštio je Berlin.
Rusija je izgubila najmanje jednu brigadu vojnika koji pokušavaju zauzmu Avdijevku u Donjeckoj oblasti tokom svoje posljednje ofanzive, rekao je danas predsednik Vladimir Zelenski.
Brigada u ruskoj vojsci može uključivati između 2.000 i 8.000 ljudi, prema otvorenim izvorima.
Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova rekao je da je ruski projektil pogodio zgradu vatrogasne službe u sjevernom regionu Harkova, pri čemu je povređeno najmanje osam vatrgasaca spasilaca, prenosi Rojters.
“Napad je bio usmjeren na grad Izijum”, dodao je ministar Ihor Klimenko u objavi na Telegramu.
Pet od šest bespilotnih letjelica iranske proizvodnje šahed oboreni je iznad južnih oblasti Nikolajev i Herson, rekla je Natalija Humenjuk, portparolka južne vojne komande.
Kako je dodala, jedan dron pogodio je infrastrukturni objekat u kome je izbio požar, koji je lokalizovan.
Ruske snage napadaju na gotovo svim djelovima fronta, a u protekla 24 sata najžešće borbe su vođene u pravcu Marjinke, gdje su ukrajinske trupe odbile više od 20 napada, saopštio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Ukrajinske snage odbile su ruske napade u pravcu Kupjanska i nastavljaju ofanzivne operacije južno od Bahmuta.
Ruske trupe ne odustaju od pokušaja da opkole Avdejevku, ali ukrajinski vojnici čvrsto drže odbranu, navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da su ruski napadi odbijeni i u pravcu Zaporožja, a da ukrajinske odbrambene snage nastavljaju ofanzivnu operaciju u pravcu Melitopolja.
Premijer MađarskeViktor Orbanizjavio je kako će Mađarska blokirati izdvajanje dodatnog novca za Ukrajinu iz EU sve dok se jasno ne obrazloži za šta se novac troši.
U razgovoru s medijima, Orban je rekao kako opravdanje “da se Ukrajini dodijeli više novca” nikako ne može biti dobar argument za izdvajanje dodatnih finansijskih sredstava.
“Ono što sada imamo pred sobom nema profesionalnu političku suštinu, samo “hajde da damo više novca”, reda radi. To neće uspjeti i za sada odbijamo”, rekao je Orban u Briselu.
On je takođe rekao da je Evropska komisija predložila prikupljanje dodatnog novca za budžet od zemalja članica EU kako bi se potom taj novac dodijelio za Ukrajinu i prihvat migranata.
“Mađarska vlada ne podržava migraciju u ovom obliku i ne želi da daje novac ni migrantima ni Ukrajini dok se ne vidi jasno opravdanje za ove prijedloge”, pojasnio je.
Kada je riječ o susretu sa Putinom, Orban je rekao kako je ponosan na mirovnu strategiju koju promoviše Budimpešta.
“Vi imate vojnu strategiju, mi imamo miroljubivu. Želimo da učinimo sve kako bismo postigli mir. Zato držimo otvorene sve kanale komunikacije s Rusijom, inače neće biti šanse za mir. To je naša strategija i mi smo ponosni na to”, zaključio je Orban.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi se izraelski rat u Gazi mogao proširiti i van Bliskog istoka, rekavši da nije u redu da se žene, djeca i starci u palestinskoj enklavi kažnjavaju za zločine drugih ljudi.
“Naš glavni zadatak je zaustaviti krvoproliće i nasilje”, rekao je on na sastanku u Kremlju s ruskim vjerskim vođama različitih vjera, prema transkriptu iz Kremlja.
Ruski predsjednik, koji vodi sveobuhvatni rat u susjednoj Ukrajini od februara prošle godine, kazao je kako je drugim svjetskim čelnicima u telefonskim razgovorima rekao da ako se izraelska vojna kampanja u Gazi ne zaustavi postoji rizik od mnogo šireg požara.
“Daljnja eskalacija krize nosi rizik od teških i izuzetno opasnih i destruktivnih posljedica. I ne samo za regiju Bliskog istoka. Moglo bi se preliti daleko izvan granica Bliskog istoka”, dodao je.
Radovi na planiranoj ogradi duž granice s Rusijom napreduju, saopštila je u četvrtak, 26. oktobra finska agencija za zaštitu granice.
Izgradnja tri kilometra dugog pilot modela za ogradu u blizini graničnog prelaza Imatra, na jugoistoku zemlje, dovršena je dok je rad na sljedećoj fazi u toku, dodaje se u saopštenju. Stečeno iskustvo bi se moglo koristiti u sljedećim fazama izgradnje ograde.
Trenutno se gradi dio ograde dug četiri kilometra na graničnom prijelazu Salla. Finska granica s Rusijom duga je oko 1.340 kilometara.
U aprilu, kao odgovor na ruski rat u Ukrajini, članica Evropske unije Finska pridružila se NATO savezu nakon decenija održavanja neutralnog statusa. Taj potez je više nego udvostručio vanjsku granicu NATO-a s Rusijom.
Granična ograda nije zamišljena kao nova Čelična zavjesa, već ima namjeru da graničarima olakša nadzor granice na strateški važnim tačkama, naročito na jugoistoku Finske.
Naredna faza projekta uključuje izgradnju 12 dionica ukupne dužine oko 70 kilometara, a radovi na najdužim dionicama nastavljaju se ove zime.
