U Crnoj Gorije 18 odsto punoljetnih građana u posljednjih godinu bilo meta online napada, najčešće zbog političkih stavova, ali i zbog pola, izgleda, invaliditeta, religije, seksualne orijentacije ili etničke pripadnost, pokazalo je istraživanje Juventasa o društvenim mrežama, online rizicima i digitalnom nasilju.
Iz te nevladine organizacije saopšteno je da su online napadi najčešći na najkorišćenijim platformama — Facebooku 49 odsto, Instagramu 44 i TikToku 19 odsto i da se dominantno manifestuju uvredljivim komentarima i ismijavanjem.
"Značajan dio iskustava uključuje i teže oblike digitalnog nasilja, uključujući seksualizovane komentare, mizoginiju, homofobiju, uznemirujuće poruke, dijeljenje privatnih sadržaja bez dozvole, prijetnje nasiljem, klevete i lažne informacije", kaže se u saopštenju.
Ističe se da posebno zabrinjava podatak da 46 odsto građana navodi da ne reaguje na uvredljiv ili opasan sadržaj.
"Formalni mehanizmi reakcije gotovo se ne koriste: prijava administratoru, institucijama ili nevladinim organizacijama ostaje na veoma niskom nivou. Istovremeno, samo 3,6 odsto građana ima veliko povjerenje da platforme adekvatno reaguju na prijave", navodi se u saopštenju.
Dodaje se da ti nalazi ukazuju da se online šteta ne održava samo zbog onih koji je proizvode, već i zbog nedostatka jasnih, dostupnih i pouzdanih mehanizama zaštite.
"Zato je neophodno da Crna Gora digitalno nasilje i štetne online sadržaje tretira kao ozbiljan društveni i institucionalni izazov, a ne kao niz pojedinačnih incidenata. Reakcija ne može zavisiti samo od pojedinca koji je meta napada, niti od dobre volje platformi. Potreban je sistem koji omogućava prijavu, zaštitu, podršku, prevenciju i odgovornost", smatraju u Juventasu.
Ocjenjuje se da je neophodno uspostaviti centralizovanu online platformu za prijavu digitalnog nasilja i govora mržnje, sa jasnim i vidljivim objašnjenjem šta se dešava nakon prijave.
Iz Juventasa su kazali da takav sistem mora biti lako prepoznatljiv, dostupan, siguran i prilagođen djeci i mladima, uz mogućnost povjerljivog ili anonimnog obraćanja.
Prema njihovim riječima, Istovremeno je potrebno proširiti postojeća savjetovališta za mlade u okviru zdravstvenog sistema tako da obuhvate podršku žrtvama digitalnog nasilja i zaštitu mentalnog zdravlja u online prostoru.
Ocjenjuje se da digitalno nasilje ima stvarne posljedice i zato odgovor mora uključiti psihološku, savjetodavnu i institucionalnu podršku.
"Posebno važan dio odgovora mora biti obrazovanje. Medijska pismenost mora postati obavezan dio formalnog obrazovanja u srednjim školama, sa posebnim modulima o algoritmima, vještačkoj inteligenciji, dezinformacijama i online bezbjednosti", ističe se u saopštenju.
Navdi se da mladi ne treba samo da “znaju da postoje rizici”, već da razviju konkretne vještine: kako da prepoznaju manipulativan sadržaj, kako da ne pojačavaju štetu, kako da prijave nasilje i kako da odgovorno koriste digitalne platforme.
"Odgovornost imaju i mediji. Komentari na društvenim mrežama medija ne smiju ostati prostor u kojem se nesmetano šire govor mržnje, diskriminacija, prijetnje i uvrede", dodali su iz Juventasa.
Oni smatraju da je potrebno uvesti i dosljedno primjenjivati standarde aktivne moderacije komentara na profilima medija na društvenim mrežama, uključujući jasna pravila ponašanja, uklanjanje govora mržnje i filtriranje uvredljivog sadržaja.
Iz Juvenatasa su rekli da je potrebno uspostaviti odgovorniji odnos prema kreatorima digitalnog sadržaja i influenserima, posebno onima koji monetizuju svoje prisustvo i imaju značajan uticaj na mlade dodajući da njihov domet mora pratiti i odgovornost za sadržaj koji objavljuju i šire.
"Crnoj Gori je potreban i državni sistem za prepoznavanje i reagovanje na štetan digitalni sadržaj, koji kombinuje regulatorne i preventivne mjere: sankcionisanje onih koji imaju najveći domet kada proizvode štetu, ali i kontinuiranu edukaciju građana, roditelja, nastavnika, javnih službenika i mladih", ističe se u saopštenju.
Ocjenjuje se da je neophodno razviti nacionalne kampanje za promociju digitalne odgovornosti i kulture komunikacije online.
Takve kampanje, kako su naveli, moraju biti zasnovane na podacima, prilagođene platformama koje građani i mladi zaista koriste i usmjerene na promjenu ponašanja - "ne dijeliti štetan sadržaj, ne pojačavati napad, sačuvati dokaz, prijaviti sadržaj i podržati osobu koja je meta".
Iz Juvenatasa su poručili da online napad nije problem samo osobe koja je napadnuta.
"Kada skoro svaka peta osoba ima iskustvo online napada, govorimo o društvenom problemu. Zato je krajnje vrijeme da se odgovornost za sigurniji digitalni prostor podijeli između institucija, obrazovnog sistema, medija, platformi, kreatora sadržaja i svih korisnika. Zaustavljanje širenja štete mora postati dio javne politike, a ne samo individualni apel za pristojnost na internet", zaključuje se u saopštenju JUuventasa.
