Vlada Crne Gore ni ove godine nije napravila iskorak u oblasti otvorenosti i transparentnosti. Prema rezultatima Regionalnog indeksa otvorenosti, Vlada ispunjava 66,24% kriterijuma otvorenosti, čime već godinama zadržava treće mjesto među vladama Zapadnog Balkana, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT)
Istraživanje CDT-a pokazuje, međutim, da iza tog rezultata stoji nespremnost Vlade Crne Gore da transparentnost pretvori u obavezujući sistemski standard, pa to koje informacije o radu Vlade će biti dostupne javnosti i kada, u velikoj mjeri zavisi od volje pojedinaca u izvršnoj vlasti.
"Telefonske sjednice postale su dominantan način odlučivanja Vlade, javnost je često uskraćena za pravovremene informacije o donošenju važnih odluka, dok komunikacija sa građanima i medijima ostaje uglavnom jednosmjerna", navode iz CDT-a
Dodaju da na ozbiljne probleme u primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama ukazuje činjenica da Generalni sekretarijat Vlade (GSV) u okviru ovog istraživanja nije odgovorio ni na jedan od tri zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Dodatno zabrinjava to što novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama sadrži rješenje koje otežava građanima, medijima i organizacijama civilnog društva da sudskim putem zaštite pravo na pristup informacijama kada institucije ćute.
Veliki jaz u otvorenosti ministarstava, i dalje se krši Zakon o SPI
Prosječna otvorenost ministarstava iznosi 57%, a rezultati pokazuju izrazito velike razlike među resorima.
"Dok pojedina ministarstva ispunjavaju više od 90% indikatora otvorenosti, druga ne dostižu ni polovinu propisanih standarda. To potvrđuje da transparentnost nije obavezujući standard rada Vlade, već i dalje zavisi od prioriteta i prakse rukovodstva pojedinačnih ministarstava", navode iz CDT-a.
Najbolji rezultat ostvarilo je, dodaju, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija sa 91,59% ispunjenih indikatora otvorenosti, dok su među najbolje rangiranim i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Ministarstvo pravde.
"S druge strane, na začelju liste nalaze se Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstvo energetike i rudarstva i Ministarstvo dijaspore", navode iz CDT-a.
Rang | Ministarstvo | Procenat |
1 | Ministarstvoprosvjete,naukeiinovacija | 91,59% |
2 | Ministarstvoekologije,održivograzvojairazvojasjevera | 70,50% |
3 | Ministarstvopravde | 69,76% |
4 | Ministarstvoekonomskograzvoja | 67,15% |
5 | Ministarstvoevropskihposlova | 66,77% |
6 | Ministarstvoodbrane | 65,29% |
7 | Ministarstvokultureimedija | 64,53% |
8 | Ministarstvovanjskihposlova | 62,29% |
9 | Ministarstvoregionalno-investicionograzvojaisaradnjesanevladinimorganizacijama | 61,18% |
10 | Ministarstvofinansija | 60,43% |
11 | Ministarstvopoljoprivrede,šumarstvaivodoprivrede | 59,31% |
12 | Ministarstvosaobraćaja | 58,94% |
13 | Ministarstvojavneuprave | 58,75% |
14 | Ministarstvoturizma | 55,58% |
15 | Ministarstvounutrašnjihposlova | 54,83% |
16 | Ministarstvojavnihradova | 49,98% |
17 | Ministarstvoljudskihimanjinskihprava | 47,74% |
18 | Ministarstvorada,zapošljavanjaisocijalnogdijaloga | 47,74% |
19 | Ministarstvozdravlja | 46,62% |
20 | Ministarstvopomorstva | 45,13% |
21 | Ministarstvosportaimladih | 44,94% |
22 | Ministarstvosocijalnogstaranja,brigeoporodiciidemografije | 44,76% |
23 | Ministarstvodijaspore | 44,38% |
24 | Ministarstvoenergetikeirudarstva | 44,01% |
25 | Ministarstvoprostornogplaniranja,urbanizmaidržavneimovine | 42,89% |
Nalazi istraživanja pokazuju da većina ministarstava i dalje ne ispunjava zakonsku obavezu proaktivne transparentnosti. Brojni planski dokumenti, finansijski podaci i izvještaji nisu dostupni ili se objavljuju parcijalno.
"Dodatni problem predstavlja to što portal Vlade i ministarstava nije organizovan na način koji građanima omogućava jednostavno pronalaženje informacija, već dostupnost dokumenata zavisi i od upornosti pretrage.
Osim toga, zabilježeno je da pojedina ministarstva nisu organizovala javne rasprave o nacrtima zakona, pozivajući se na hitnost, dok su u pojedinim slučajevima javne rasprave sprovedene znatno prije upućivanja zakonskih prijedloga u skupštinsku proceduru, što dovodi u pitanje njihov stvarni uticaj na sadržaj konačnih zakonskih rješenja", saopšteno je iz CDT-a.
U regionu najotvorenija Vlada Sjeverne Makedonije
Prema podacima Regionalnog indeksa otvorenosti, najboljii rezultat među vladama u regionu ostvarila je Vlada Sjeverne Makedonije sa 75,84% ispunjenih indikatora otvorenosti, a slijede je Vijeće ministara BiH 70,69%, Vlada Crne Gore 66,24% i Vlada Republike Srbije 55,55%. Dalje, Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine ispunjava 54,07% indikatora otvorenosti, dok su na začelju Vlada Republike Srpske 39,52% i Vlada FBiH sa 39,34%.
"Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu.
U okviru istraživanja, provjeravali smo dostupnost informacija na internet stranici Vlade među kojima planove i izvještaje o radu, materijale sa sjednica, informacije o korišćenju javnih sredstava i dr, a takođe analizirali smo relevantan pravni okvir i strateška dokumenta, te komunikaciju vlasti sa javnošću. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja", navode iz CDT.
Cjelokupno istraživanje je dostupno ovdje.
