Nova školska godina je, pored polemike oko uvođenja crnogorskog jezika, donijela još jednu dilemu: stari ili novi udžbenik Istorije za IV razred gimnazije. Bez mnogo pompe, Savjet za opšte obrazovanje pri Ministarstvu prosvjete i nauke nedavno je donijelo preporuku da se nastavi praksa upotrebe dva udžbenika, započeta početkom drugog polugođa prošle školske godine.
Istovremeno, izdavaču knjige, Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva, preporučeno da napravi - novu Istoriju!?
I dalje sa dvije istorije: Čak tri mjeseca nakon početka prošle školske godine u nastavi je počeo da se primjenjuje odobreni, novi udžbenik Istorije za IV razred gimnazije autora Šerba Rastodera, Dragutina Papovića i Saita Šabotića. I odmah su - nastale javne polemike i uglavnom negativni komentari na sadržaj knjige iako se duboko zašlo u školsku godinu. Bilo je pomena da će čak biti povučena iz upotrebe, ali je Istorija o(p)stala preporukom Savjeta za opšte obrazovanje da se ravnopravno koristi sa dotadašnjim udžbenikom, čiji su autori Rastoder, Radoje Pajović i Zvezdan Folić. Rješenje situacije je trebalo naći do početka ove školske godine, o čemu je preporuku trebalo da donese, kao i obično, Savjet za opšte obrazovanje.
- Na nedavno održanoj sjednici, Savjet je zaključio da i za ovu školsku godinu budu u upotrebi dva udžbenika Istorije za IV razred gimnazije. Takvo stanje treba da traje dok se ne izradi novi udžbenik, kazao je za Portal Analitika Radovan Damjanović, predsjednik Savjeta za opšte obrazovanje, i nastavlja:
- Savjet je ovom preporukom imao u vidu to da Zavod za udžbenike i nastavna sredstva nije mogao da ispuni raniji zahtjev Savjeta za supreviziju novog, takoreći „spornog“ užbenika, zbog nezainteresovanosti za recenziranje. Savjet je, takođe, imao u vidu da je na „sporni“ udžbenik pristiglo dosta progovora, kako od stručne javnosti, nevladinih organizacija, političkih i naučnih krugova, tako i pojedinaca, što smo prihvatili kao ozbiljna upozorenja na kvalitet udžbenika, ističe Damjanović i dodaje da je Zavodu još data preporuka „da pokrene proceduru za izradu novog udžbenika Istorije za IV razred gimnazije".
Novi udžbenik od nacionalnog značaja: Nađa Durković glavna i odgovorna urednica Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva kaže za Portal Analitika da su godinu dana pokušavali da formiraju recezentsku komisija koja bi ponovo pregledala „sporni“ udžbenik.Nijesu, međutim, uspjeli, Prosto: „ljudi nisu našli za shodno da se uključe u rad takvog tijela“.
- Pošto je donesena nova preporuka Savjeta, biće urađena i potpuno nova knjiga Istorije za IV razred gimnazije. S obzirom na cijelu proceduru, pretpostavljam da novi udžbenik neće biti gotov do kraja ove školske godine – kaže Durković i pojašnjava da je to razlog zbog kog će do narednog juna u upotrebi i dalje biti dva udžbenika.
Durković ističe da Zavodu predstoji raspisivanje konkursa za novu knjigu, gdje će od budućih autora, kao i obično, biti zatraženo da dostave sadržaj po poglavljima i metodološke jedinice koje će biti obrađivane, kao i 30 do 50 odsto gotovog teksta same knjige, koji treba da bude u skladu sa propisanim standardima Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva. „Naravno, autori ranijih udžbenika istorije, kao i oni koji su se prijavljivali na prethodne konkurse, mogu i ovog puta dostaviti svoj prijedlog udžbenika“, kaže Durković, naglašavajući da ne može precizno da govori o vremenskim okvirima do kada bi sve to trebalo da se završi.- Pretpostavljam da budući udžbenik neće biti u upotrebi prije naredne školske godine – dodaje Durković.
Podsjećamo, početkom godine Zavod je sa autorima nove Istorije za IV razred gimnazije pripremio zajedničke odgovore i komentare na osporavane djelove udžbenika i proslijedio ih Savjetu. Očigledno, to nije bilo dovoljno da prošlogodišnji udžbenik dobije novu pozitivnu ocjenu, kojom bi se opravdalo njegovo korišćenje.
Nastavak polemika: Naprotiv, sada će se i on vjerovatno naći među brojnim istorijskim tekstovima o kojima će se dugo polemisati, ali ne i koristiti u školskoj nastavi. A sve se to, sasvim sigurno, moglo izbjeći novom recenzijom knjige. Iako izgleda kao poraz ranijih recezenata, nova (pr)ocjena teksta mogla je, možda, i „spasiti“ osporavanu Istoriju. O odbijanju mnogih da ponovo recenziraju ovaj udžbenik, Durković kaže:
- Neshvatljivo je da intelektualci, koji se nalaze na značajnim mjestima, nisu našli za shodno da se uključe u ovaj projekat - recenziranja knjige koja je od nacionalnog značaja. Pozivali smo ih, i sada ih pozivamo, da daju svoje mišljenje o tako značajnoj knjizi. Ali oni, iz nekog razloga, nisu željeli da u tome učestvuju. To je za mene neshvatljivo – zaključuje urednica Zavoda za Portal Analitika.
Autori zatečeni i razočarani: Rasplet cijele situacije oko Istorije za maturante crnogorskih gimnazija najavljen za početak ove školske godine, sada se potvrđuje, drugačiji je nego što su mnogi to očekivali.
Dio autorskog tima udžbenika Istorije koji je uzburkao javnost sadržajem lekcija iz novije crnogorske istorije, ostao je zatečen time da će Zavod uskoro još jedan raspisati konkurs za novu knjigu. Šerbo Rastoder i Dragutin Papović, koautori „spornog“ udžbenika u kome su najveću pažnju privukla poglavlja koje se odnose na događaje u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata i devedesetih godina prošlog vijeka, nisu mogli mnogo toga da kažu. Vidno razočarani zbog toga što nisu ni bili upoznati sa činjenicom da će njihovu Istoriju od naredne godine vjerovatno zamijeniti neka „savršenija“ verzija, koautori su, doslovno, ostali bez riječi.
- Nemam namjeru da više učestvujem u toj lakrdiji, kratko je odgovorio dr Rastoder na naše pitanje hoće li ponovo učestvovati na konkursu za novi udžbenik istorije.
Neozbiljna država: Prva školska godina u kojoj je trebalo da se objedini crnogorski jezik i novija istorija – počela je neslavno. Predavači će i dalje po ličnom nahođenju odlučivati o tome koji će jezik i istoriju đaci u Crnoj Gori učiti.
Obeshrabrujuće je da ne postoji želja ni odlučnost državnih institucija da djeca budu podučavana o jeziku i istoriji zemlje u kojoj odrastaju.
Time se prosto nameće novo pitanje: da li će današnji đaci, prepušteni politici „nezamijeranja“ i stranačkog prikupljanja poena, sjutra sebe smatrati Crnogorcima i Crnu Goru svojom domovinom, ako su od malena učili da se osnove nacionalnog identiteta mogu mijenjati – prema potrebi? I da li će zbog toga i oni za dvadesetak godina smatrati „neodgovarajućim“ simbole zemlje u kojoj žive?
Kristina JERKOV
