Naime, orasi i izgledaju masno i to i jesu, pa ipak nemaju nimalo holesterola. Bijelo meso, pak, ne izgleda masno, a sadrži poprilično holesterola. Mnoge će ovo zbuniti, međutim vrlo je jednostavno procijeniti koja je hrana bogata holesterolom: samo ona životinjskog porijekla. Holesterol, ustvari, sam po sebi nije štetan – bez njega životinje ne mogu postojati jer je on nužni sastojak svake životinjske ćelije. Isto je i s čovjekom.
Dobro je znati da je čovjekovu tijelu dnevno potrebno samo 300 mg holesterola dnevno. Takođe, holesterol uopšte ne moramo unijeti prehranom jer se on u tijelu u može sintetizirati iz hrane bez kolesterola. Istraživanja pokazuju da se od drugog svjetskog rata prehrana zapadnjaka u mnogome promijenila: iako danas imamo na raspolaganju znatno više voća, povrća, žitarica i ostale zdrave hrane, jedemo previše mesa, mesnih prerađevina, brze pržene hrane…
Jedite što više voća i povrća kuvanog u vodi ili na pari : Ljudi su slabo informisani i o tome da nije važno samo koliko holesterola sadrži određena hrana, nego i koje još sastojke ta hrana sadrži. Što se tiče krvnih pretraga, nije svejedno je li nekome povišen samo holesterol ili se radi o čestom slučaju visokog holesterola kojemu pridodajemo i povišene trigliceride i krvni pritisak, a nerijetko i visoki šećer u krvi. Normalna količina holesterola kod odraslih osoba je do pet milimola po litri, a triglicerida do 1,7 milimola po litri.
Hrana koju uopšte ne bi smjele jesti osobe s povišenim holesterolom su: mozak i kičmena moždina (sadrži 1.200 mg holesterola na 100 g namirnice), žumance (1.500 mg), kavijar, maslac, bubrezi i sušeni bakalar, povlaka i kajmak, kravlji sir, mast, mlijeko, morski plodovi. Ukoliko ne možete bez mesa, odaberite ribu ili perad, a izbjegavajte suhomesnate proizvode i crveno meso. Naime, iako govedina, svinjetina, ribe i većina morskih plodova sadrže podjednako holesterola (oko 70 mg/100g), gleda se i količina zasićenih masnih kisjelina.
Oprezno sa mesom : Svinjetina i govedina (uopšteno crveno meso) sadrži puno zasićenih masnih kisjelina, dok ih perad sadrži znatno manje. Ribe, pak, uz holesterol sadrže puno zdravih masnih kiselina poput omega-3. Hrana bogata neprobavljivim vlaknima, posebice onima topivim u vodi, važna je u borbi protiv holesterola jer vlakna vežu holesterol i tako pomažu njegovoj eliminaciji iz tijela. Meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi ne sadrže vlakna, dok voće, povrće, žitarice i orašasti plodovi njima obiluju. Kad govorimo o orašastim plodovima, valja naglasiti kako oni uz žitarice i mahunarke pripadaju najdragocjenijim namirnicama. Jedina mana orašastih plodova je što su relativno bogati kalorijama, pa ih treba konzumirati u umjerenim količinama. Industrijske grickalice poput čipsa zamijenite orašastim plodovima i kokicama bez ulja (ili pripremljenim na najmanjoj mogućoj količini ulja). Dodajmo svemu navedenom voće i povrće i dobili smo idealnu prehranu, u kojoj bi meso trebalo biti više rijetki prilog nego česta glavna namirnica. Nije svejedno ni kako pripremamo hranu: kuhanje u vodi i li na pari je u prednosti pred pečenjem u pećnici ili još gore, u dubokom ulju.
Orasi i bademi dobri za holesterol: Orašasti plodovi, posebno bademi, dragocjeno su oružje u borbi s holesterolom. Mnogo toga svaki dan čujemo i o slobodnim radikalima i antioksidansima. Sve ovo može se vrlo jednostavno objasniti laiku: kao što gvožđe u dodiru sa vazduhom rđa, tako i sve namirnice u dodiru sa vazduhom oksidiraju. Sva hrana koju unosimo više je ili manje oksidirana, a oksidirani holesterol je najopasniji holesterol.
Najpogodnije namirnice u borbi protiv kolesterola i uopšteno za zdravu prehranu su grah, grašak i većina mahunarki, maline, kupine i ostalo bobičasto voće, krompir, brokula, integralni hljeb i tjestenina, naranča, limun i ostali agrumi, jabuka, pahuljice i kaše žitarica. Posebno su zdravi bijeli luk i crni luk koje bi trebalo konzumirati što je češće moguće, kao i sojine bjelančevine. Jaja, mlijeko i mliječne proizvode konzumirajte u manjim količinama. Mnogi misle da obično mlijeko i pavlaku treba zamijeniti sojinim, no ništa od toga patite li od viška holesterola. Uopšte, visokoprerađena, industrijska gotova i polugotova jela ne savjetuju se, a posebno treba izbjegavati namirnice u prahu poput pudinga, gotovih smjesa za kolače, kreme i sladolede, sir, parmezan, majonezu, kečap i gotove prelivi za salatu.
Alkohol i cigarete takođe treba izbjegavati, a tjelesnu težinu održavati u normalnim granicama (indeks tjelesne mase do 25). Pomoći će i redovita vježba. Međutim, ni u čemu ne treba pretjerivati: ako ste zdravi i urednih krvnih nalaza, povremeno smijete priuštiti male količine suhomesnatih proizvoda, masnih sireva i morskih plodova.
(T portal)
