Društvo

Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Istekao rok za podnošenje prijave, evidentirano 16 vjerskih zajednica

Šesnaest vjerskih zajednica se, do 8. oktobra, evidentiralo kod Ministarstva za ljudska i manjinska prava (MLJMP), shodno Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Istekao rok za podnošenje prijave, evidentirano 16 vjerskih zajednica Foto: PA
Portal AnalitikaIzvor

Ministarstvo za ljudska i manjiska prava konstatovalo je da je istekao zakonski rok za podnošenje prijave za upis u evidenciju onih vjerskih zajendica koje su prijavljene i evidentirane kod nadležnog organa uprave u skladu sa ranijim Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine.

U Evidenciju postojećih vjerskih zajednica su upisani: Crnogorska pravoslavna crkva, Islamska zajednica u Crnoj Gori, Nadbiskupski ordinarijat Bar, Biskupski ordinarijat Kotor, Jevrejska zajednica Crne Gore, Hrišćanska Adventistička Crkva, Hrišćanska vjerska zajednica Jehovini svjedoci, Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore, Crkva Hristovog Jevanđelja, Crkva Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, Jevanđeoska crkva Riječ Božija, Hrišćanski centar Svetionik, Hrišćanska zajednica Mozaik, Biblijska Hrišćanska Zajednica, Zajednica Jevanđelja Isusa Hrista i Baha´i zajednica u Crnoj Gori.

Prema posljednjem popisu stanovništva (2011), građani Crne Gore su iskazali prilično visoku religijsku identifikaciju. Gotovo 76 odsto građana Crne Gore se izjasnilo da pripada nekoj od hrišćanskih religija, a više od 19 odsto stanovništva da je islamske vjeroispovijesti.

„Crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti je savremen, liberalan i bez ikakvih ograničenja u pogledu zaštite, uživanja i promovisanja vjerskih sloboda. Zakon je nediskriminatoran i pruža optimalni okvir, ne privilegujući bilo koga, za slobodno praktikovanje vjere. Vlada Crne Gore je, kroz predlaganje i primjenu ovog zakona, pokazala svoju reformističku orjentaciju i spremnost da gradi otvoreno društvo, podržavajući vjerski pluralizam, univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava u svakodnevnom životu i praksi, uz odlučnost da spriječi svaku diskriminaciju, višedecenijsku netrpeljivosti i nerazumijevanje na vjerskoj osnovi“, kazali su u Ministarstvu.

Portal Analitika