Abiznis

Postupak po tužbi kompanije Blaža Đukanovića krenuo iznova pred Privrednim sudom

Ispočetka o sporu između BB Hidro i države vrijednom 1,65 miliona eura

Tokom postupka iz BBH su tvrdili da Vlada nije pokazala volju da se ugovor realizuje, imajući u vidu kašnjenje planskog dokumenta i propuste prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Optuživali su ih da su prekinuli postupak odobravanja izgradnje male hidroelektrane kako bi pojedincima omogućili sticanje političkih poena. Država je se druge strane odbacivala odgovornost tvrdeći da nije bilo nezakonitog i nepravilnog postupanja njenih organa 

Privredni sud Foto: Pobjeda/Svetlana Milović
Privredni sud
PobjedaIzvor

Nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu kojim je djelimično usvojen tužbeni zahtjev kompanije u suvlasništvu Blaža Đukanovića BB Hidro (BBH) i dodijeljena odšteta od 226.100 eura, ovaj postupak je krenuo ispočetka pred Privrednim sudom.

Taj iznos se odnosi samo na tzv. stvarnu štetu, odnosno iznos koji su uložili u pripremu realizacije projekta izgradnje male hidroelektrane (mHE) na vodotoku Slatina. Istovremeno im je usvojen zahtjev za utvrđenjem da je ugovor raskinut, a odbijeno da im država na račun izmakle dobiti isplati dodatni iznos od 1,4 miliona eura. Ova kompanija je sa državom sklopila ugovor o koncesiji za izgradnju mHE u maju 2007. godine.

Rješenje Apelacionog suda

Apelacioni sud je u ukidnom rješenju ocijenio da prvostepenom presudom nijesu jasno utvrđene činjenice koje se odnose na uslove i krivicu za raskid ugovora o koncesiji, dodajući da je to od bitnog uticaja na pravo tužioca na naknadu materijalne štete, kako obične, tako i izmakle koristi.

Tokom postupka iz BBH su tvrdili da Vlada nije pokazala volju da se ugovor realizuje, imajući u vidu kašnjenje planskog dokumenta i propuste prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Optuživali su ih da su prekinuli postupak odobravanja izgradnje mHE kako bi pojedincima omogućili sticanje političkih poena. Država je, druge strane, odbacivala odgovornost tvrdeći da nije bilo nezakonitog i nepravilnog postupanja njenih organa.

Apelacioni sud je ukazao da je prvostepenom presudom obavještenje o raskidu ugovora koje je BBH uputio tada nadležnom Ministarstvu kapitalnih investicija u oktobru 2021. godine uzeo kao podlogu za usvajanje tužbenog zahtjeva koji se odnosi na raskid ugovora o koncesiji, iako u njemu nijesu bili sadržani razlozi za raskid. Osim toga, prilikom odlučivanja Privredni sud nije uzeo u obzir ugovorne obaveze u vezi rokova realizacije projekta i mogućnosti produženja faza, te gubi iz vida da se BBH žalio na odluku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kojim je prekinut postupak odobravanja izgradnje mHE.

- U razlozima pobijane presude se ne navodi šta je sa tim postupkom pred Upravnim sudom, a po tužbi tužioca. Prvostepeni sud gubi iz vida i činjenicu da je Ugovor o koncesiji zaključen na period od 30 godina, te cijeni samo postupanje tuženog prilikom realizacije prve faze zaključenog ugovora, dok ne cijeni činjenicu, iako je u tom pravcu proveo dokaze, da je tužena pozvala tužioca 30. jula 2018. godine da plati na ime eksproprijacije, što je tužilac uradio, što bi se trebalo cijeniti u kontekstu sa blagovremenim ispunjenjem prve faze Plana od tužioca. Takođe prvostepeni sud ne cijeni ni to, da je tužilac pored toga, prije isteka važeće, dostavio novu bankarsku garanciju sa rokom važenja do 15. juna 2025. godine, a što je preduslov da ugovor bude na snazi, shodno odredbama predmetnog ugovora – navodi se u obrazloženju rješenja Apelacionog suda.

Prigovori na nalaz vještaka

Zato u ponovljenom postupku sud mora utvrditi po kom osnovu i iz kojih razloga je BBH dao izjavu o raskidu ugovora i da li je za to imao utemeljenje u ugovoru ili zakonu. Tek se nakon toga može raspravljati o osnovi i krivici za raskid ugovora, ocjenjuje Apelacioni sud. Sud će se morati detaljnije pozabaviti i prigovorima države na nalaz vještaka finansijske struke i dati obrazloženje zbog čega su odbijeni prigovori obje strane. Ni sam vještak nije dao potpuna objašnjenja na prigovor države u dijelu stvarne štete ni obračuna izgubljene dobiti.

Ostalo je nejasno i na koji način su BBH pored troškova za eksproprijaciju priznati i troškovi izrade elaborata eksproprijacije, geodetske podloge, snimanja i glavnog projekta.

- Osnovanost zahtjeva za naknadu izgubljene dobiti takođe zavisi od odluke o načinu raskida ugovora i krivice za raskid, pa se zbog već navedenog prvostepena presuda ni u ovom dijelu nije mogla ispitati. Osim toga, moraju se dati jasni razlozi i u odnosu na primjedbe tužioca, koji se tiču tog dijela tužbenog zahtjeva, a koji se odnose na očekivanu i izvjesnu dobit, a u vezi sa zaključenim pravnim poslom i predmetom istog – navodi se u odluci Apelacionog suda. 

Portal Analitika