U sklopu drugog dana R:ED konferencije upriličen je panel na temu domova budućnosti.
O ekološkoj svijesti investitora i energetski efikasnom projektovanju u Crnoj Gori govorio je izvršni direktor Concord nekretnine Nikola Keković.
„U Crnoj Gori investori prate trendove, ali sve to iziskuje povećanje cijene kvadrata, jer ukoliko oni žele da uvedu smart home sistem ili bilo što vezano za energetsku efikasnost to će odmah podići cijenu kvadrata, a s obzirom na naš nizak standard to nije nešto što mogu argumentovati u tu povećanu cijenu“, kazao je Keković.
Kako navodi, glavni argument prodaje u Crnoj Gori je sama cijena i ukoliko komšija koji gradi stambeni objekat ima nižu cijenu, definitivno će potencijalni krajnji klijent možda otići tamo.
„Postoji manjak informisanosti o energetskoj efikasnosti. Ulazak u Evropsku uniju bi definitivno uticao na promjenu toga, ukoliko tu budu neki zeleni grantovi EU investitori će sigurno to koristiti“, rekao je.
Keković ističe da je Crna Gora vrlo atraktivno tržište za digitalne nomade.
„Ako digitalni nomadi budu ciljna grupa projektanti će morati da se prilagode i ponude objekte sa sadržajem. To bi trebali da budu manji objekti, ali koji imaju teretanu, dvorište, prostoriju za druženje. Još jedna usluga koja će biti veoma interesantna ljudima pri kupovini jeste da imate ponudu za namješten stambeni prostor gdje dobijete 3D rendere“, dodao je.
Keković kaže da vjeruje da će digitalni nomadi koji su uspješni i koji vrednuju svoje vrijeme koristiti te usluge.
„Mi nudimo tu uslugu i u dosadašnjim prodajama oko 30 posto klijenata su se odlučili za tu vrstu usluge“, poručio je.
Direktorka marketinga i komunikacija, DHG Holding Tamara Veselinović pojasnila je da je DHG švajcarska kompanija koja u Švajcarskoj posluje već 30 godina, te da su 2020. krenuli sa širenjem na strana tržišta, a da u Srbiji i Emiratima trenutno postoje lokalne kancelarije i lokalni timovi.
„Švajcarska je na velikom nivou kada je u pitanju zelena gradnja i to zaista nije marketinška floskula. To je nešto što uveliko živi u Švajcarskoj i primjenjuje se. Vas kupac više ne pita o energetskoj efikasnosti jer se ona prosto podrazumijeva. Dubai je posve drugačije tržište, to je grad kranova sa izuzetno velikim brojem novih projekata“, rekla je.
Kako dodaje, taj obim govori da je tu kvalitet veoma šarenolik i neujednačen.
„U velikom broju slučajeva kvalitet izgradnje na tamošnjem tržištu zaostaje za evropskim standardima, a kamoli za švajcarskim. To je nama kao samom investitoru omogućilo da se vrlo lako pozicioniramo na tom tržištu i izdvojimo po onom što mi nudimo,“ navela je Veselinović.
Ovom prilikom se osvrnula i na uticaj vještačke inteligencije na projektovanje i izgradnju.
„Primjena vještačke inteligencije na Zapadu i Dubaiju ide mnogo ispred zakonske regulative i mislim da je to nešto što jeste izazov i prioritet kojim ćemo se baviti kako državne institucije, tako i strukovne organizacije kako bi se ta oblast zakonski regulisala“, dodala je.
Vještačka inteligencija se, kaže, uveliko primjenjuje u arhitekturi, projektovanju i izgradnji od generativnog dizajna do primjene u business intelligence sistemima.
„Vi sada više ne donosite odluke samo na osnovu istorijskih iskustava i podataka već njima pohranjujete te sisteme i onda dobijete veliki broj simulacija i projekcija. U ovom našem sektoru koriste se za nadzor operacija na gradilištu, procjenu faktora rizika bezbjednosti na gradilištu“, navela je Veselinović.
Ističe da su tu i smart home sistemi koje nude u svojim projektima.
„Praktičnost novih tehnologija je da putem mobilnih telefona možete da regulišete parametre poput temperature, rasvjete, sigurnosnih aspekata, je li stan zaključan.... Inteligentno, funkcionalno i održivo stanovanje je definitivno nešto što je budućnost,“ ispričala je Veselinović.
Na uticaj vještačke inteligencije na arhitekturu osvrnuo se i suosnivač Studio GRAD Veljko Radulović.
„Suština čovjekovog resursa u kreativnim poslovima, kao što je arhitektura, jeste i dalje u našem portfoliju. Ipak, vještačka inteligencija je brz i užasno precizan alat koji u rukama onih koji ne bi smjeli da imaju dozvolu za njegovo korištenje može da bude još opasniji i brži. Možemo doći u situaciju da tim alatom potpuno regresiramo naše urbane prostore“, kazao je on.
Kako naglašava, vještačka inteligencija ubrzava neke procese, daje parametarska rješenja koja rješavaju matematički dio našeg posla, ali koncipiranje i kreiranje ukupnog sklopa bi bilo jako opasno da bude u rukama takvog alata.
„Da li mi kao civilizacija možemo zadržati vještačku inteligenciju na nivou alata je ključno pitanje. Struka i kreativna industrija bi htjele da je održe na nivou alata koji poboljšava efikasnost, kvalitet i preciznost, skraćuje vrijeme – sve ono što su tržišno afirmativne činjenice, ali u momentu preuzimanja kreativnog procesa i građenja životnih ambijenata opravdano je se sa blagom neizvjesnošću i zebnjom odnosimo prema tom problemu,“ ispričao je Radulović.
