Sjednica će početi u podne.
Inicijative su podnijeli savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja predsjednika Crne Gore Boris Bastijančić i nevladina organizacija (NVO) Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
U inicijativi Bastijančića se navodi da se pravnim aktom niže pravne snage derogira Ustav, najviši pravni akt države.
“Izmjene Zakona su udžbenički primjer zakonskog neprava, nastao spletom najizazovnijih pravno-političkih okolnosti”, naveo je Bastijančić.
CDT je ocijenio da izmjene Zakona o predsjedniku narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti i mijenjaju smisao crnogorskog Ustava.
„Spornim izmjenama, umjesto razrade ustavnih normi, izvršeno je dopisivanje Ustava oduzimajući ustavna ovlašćenja predsjedniku države da predlaže mandatara i postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu“, kazali su iz te NVO.
Pored domaćih pravnika i intelektualaca, koji su prije usvajanja spornog Zakona upozoravali na njegovu neustavnost, to je uradila i međunarodna zajednica. Ipak, tridesetoavgustovska parlamentarna većina u decembru je izglasala sporne izmjene Zakona o predsjedniku, pokušavši na taj način sebi da pribavi još vremena i sastavi novu vladu, na čelu s Miodragom Lekićem.
Lekić, ipak, nije uspio da sastavi vladu u predviđenom roku, što je još jednom pokazalo podijeljenost unutar aktuelne parlamentarne većine.
Ustavni sud, nakon što sada ima kvorum za odlučivanje, trebao bi da donese odluku o ustavnosti Zakona o predsjedniku, no to im se još uvijek nije našlo na dnevnom redu.
Dok, eventualno, Ustavni sud ne poništi sporni zakon, on se nalazi u pravnom prometu i smatra se važećim.
Komentari ()
