Nema razloga za veću zabrinutost , jer to ne mora biti pokazatelj međuetnickih i međuvjerskih odnosa u cjelini - kaze CEDEMOV analitičar Miloš Bešić.
Boris Raonić iz Inicijative mladih za ljudska prava medjutim ocjenjuje da prošlonedjeljni incidenti nisu slučajnost.
Milos Bešić dogadjaje u Tivtu i na Cetinju kvalifikuje kao neprijatne. Između njih ne uočava vezu i kaže da ne bi trebalo ishitreno zaključivati:
"Da to na bilo koji način jeste indikator za bilo kakvo stanje medjuetničkih i medjuvjerskih odnosa u cjelini. Druga stvar, vi nemate na nivou zvaničnog političkog diskursa od strane bilo koje partije ohrabrivanje ovakve vrte delovanja."
Bešic smatra da je u ovom trenutku odgovornost na državi, koja bi trebalo da otkrije pozadinu i motive spornih dogadjaja.
"Tek onda bi mogli ukoliko utvrdimo o postojanu odredjene veze izmedju pojedinaca koji su radili te stvari i odredjenih društvenih struktura, instutucija, ideologija itd. Tek onda bi imali razlog za nekakav veći stepen zabrinutosti."
Boris Raonić iz Inicijative mladih za ljudska prava kaže da ono što se dogodilo na Cetinju i u Tivtu nisu izolovani incidenti.
" Kad je u pitanju skrnavljenje zastava mi ih imamo više u zadnjih nekoliko godina primjera. Zadnjih nekoliko puta skrnavljenje zastava u prostorijama NOVE u Danilovgradu. Takođe, CEDEM je više puta izlazio sa istraživanjima javnog mnjenja gdje su ukazivali na porast etničke distance u Crnoj Gori. Takodje, nevladin sektor i neke političke partije su govorili da nebavljenje novijom istorijom u Crnoj Gori može da prouzrokuje slične probleme."
Raonić upozorava na odgovornost države, čije nečinjenje, kako ocjenjuje, dovodi do ekstremnih ispada.
Ne postoji izgrađen nacionalni identitet: " Država nije radila na građenju nacionalnog identiteta niti na smanjenju jaza izmedju etničkih zajednica u Crnoj Gori i da se pronadju zločini vršeni tokom devedesetih godina protiv prvenstveno muslimanskog stanovništva u Crnoj Gori. Tako da je ovo, jednostavno logičan slijed. Ukoliko država ništa ne radi, ukoliko država ne sankcioniše i obrazuje onda stasavaju ovakve generacije koje rade ovakve stvari."
Bešić i Raonić različito gledaju i na ukupno stanje ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, u poredjenju sa regionom i zemljama EU.
Bešić ukazuje na najsvježije primjere odnosa prema manjinama u Francuskoj, Holandiji i Njemačkoj, uz zaključak:
"Kada uporedite podatke međuvjerske i međuetničke tolerancije u Crnoj Gori sa podacima u nekim drugim zemljama vidjećete da Crna Gora u tim aspektima stoji sasvim dobro."
Za Raonića crnogorsko društvo nije društvo multietničkog sklada. Iluziju da to jeste pothranjuje značajno gore stanje u zemljama regiona, ali i pristup medjunarodne zajednice , tvrdi Raonić
"Naprosto Crna Gora je premala. Crna Gora ne pravi neke velike probleme i zbog toga medjunarodna zajednica pravi takav imidž kakav pravi, a mi u Crnoj Gori se sa tim susrećemo i treba da se šokiramo svaki put kada se dese ovakvi fašistički ispadi."
Podsjetimo, zbog paljenja srpske zastave u prijestonici priveden je 19-togodišnji mladić, dok se za počiniocima krivičnog djela u Tivtu jos traga .
