"On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne. Ako mi nemamo ni jedno, ni drugo, i ako imamo samo jedno od to dvoje znači da je taj zakon neprimjenjiv, odnosno građani ostaju uskraćeni za ono što je propisano tim zakonom ", rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekološki aktivista Vuk Iković.
Evropski dan nacionalnih parkova obilježava se 24.maja, a ustanovljen je da približi ljude prirodi i podigne svijest javnosti o značaju očuvanja prirodnih ljepota u zaštićenim područjima.
Pojedinci i organizovane grupe građana se bore da, kaže Iković, cvjeta nelegalna gradnja, krivolov, nedozvoljena sječa i otpad, kako ističe, u nacionalnim parkovima.
"Državne institucije planiraju čak i gradnju velikog broja objekata u nacionalnom parku, iako bi trebalo da je zona gradnje obod izvan nacionalnog parka, čime bi se stimulisala sva ona naselja koja žive tu i kako bi se podiglo preduzetništvo upravo zahvaljujući prirodnim vrijednostima, što je vrlo dobro urađeno u Hrvatskoj", rekao je Iković za TV E.
Obrazovanje je ključ uspjeha u bilo kojoj oblasti, vjeruje Iković, jer to stoji u temeljima sistema, a država koja želi da napravi jak sistem i zajednicu, dodaje on, primarno ulaže u obrazovanje.
"Vi možete da imate najbolje moguće zakone, ali ako ih primjenjujete dva dana bez trećeg, ti zakoni ne vrijede, kao kad vam ljekar propise terapiju, ako je uzimate dva dana, a ne uzimate treći i četvrti, ta teralija neće djelovati. Tako i zakon, zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne. Ako mi nemamo ni jedno, ni drugo, i ako imamo samo jedno od to dvoje znači da je taj zakon neprimjenjiv, odnosno građani ostaju uskraćeni za ono što je propisano tim zakonom”, istakao je Iković.
Prije nekih sedam, osam godina, prisjeća se Iković, se mnogo ozbiljnije govorilo o zaštiti životne sredine nego danas, jer infrastruktura trenutno donosi veći prihod, smatra on, nego što donosi zaštita tog područja, te to privremeno rješava materijalne probleme, ali dugoročno uništava prirodu.
"Kad uzmemo šta nam je bitnije, da imamo zdravu rijeku ili da imamo taj socijalni mir i stabilnost, onda ćemo reći pa neka sačeka zaštita rijeke, hajde da završimo ovaj posao, a ta rijeka dugoročno će da nam isprazni kasu, zbog zagađenja, zato što ćemo da imamo različite zdravstvene tegobe, to je jedna stvar, druga stvar je da zbog takvih projekata možemo da izgubimo vodu, da izgubimo prostor za turizam, možemo da izgubimo prostor za poljoprivredu. Dugoročno nama zagađenje životne sredine donosi veliki minus u kasi, ili potpuno praznu kasu gdje ćemo morati da se zadužujemo da bismo rješavali te crne tačke”, zaključio je Iković.
