Zaštita, promocija i podrška dojenju zahtijevaju zajednički angažman porodice, zdravstvenih radnika, institucija, poslodavaca i šire zajednice, poručili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), dodajući da to podrazumijeva stvaranje okruženja koje podržava dojenje.
Iz IJZ su to kazali povodom Svjetske nedjelje dojenja, koja se tradicionalno obilježava svake godine u prvoj sedmici avgusta, s ciljem podizanja svijesti o značaju dojenja, njegovim brojnim prednostima za zdravlje majke i djeteta, kao i obezbjeđivanja podrške majkama tokom ovog važnog perioda.
Kako su kazali, ovogodišnja kampanja obilježava se pod sloganom „Dojenje – najbolji početak života. Osnažimo provjerene prakse“ i usmjerena je na razmjenu iskustava i primjenu primjera dobre prakse koji doprinose promociji, podršci i zaštiti dojenja, kao i povećanju stope isključivog dojenja.
"Dojenje je jedan od najjednostavnijih, najefikasnijih i najisplativijih načina očuvanja zdravlja i blagostanja majke i djeteta", kazali su iz IJZ.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da majčino mlijeko predstavlja idealnu hranu za odojče.
"Bezbjedno je, uvijek dostupno i ne zahtijeva pripremu, čime se eliminiše rizik od kontaminacije neželjenim mikroorganizmima, bogato je antitijelima koja štite dijete od brojnih infekcija i bolesti i uvijek je odgovarajuće temperature", kazali su iz IJZ.
Kako su istakli, pored toga što obezbjeđuje sve potrebne hranljive materije za pravilan rast i razvoj u prvim mjesecima života, dojenje doprinosi optimalnom psihofizičkom razvoju djeteta, jača imuni sistem i smanjuje rizik od gojaznosti, alergijskih bolesti, respiratornih i gastrointestinalnih infekcija, kao i sindroma iznenadne smrti odojčeta.
"Dojenje donosi brojne koristi i majci – podstiče brži oporavak nakon porođaja, smanjuje rizik od postporođajne depresije, anemije i osteoporoze, kao i rizik od razvoja raka dojke i jajnika", pojasnili su iz IJZ.
Kako su naveli, pored zdravstvenih koristi, dojenje ima i značajan doprinos očuvanju životne sredine.
"Majčino mlijeko je prirodna, obnovljiva i održiva hrana koja ne zahtijeva proizvodnju, transport ni ambalažu, ne stvara otpad i nema negativan uticaj na životnu sredinu", kaže se u saopštenju IJZ.
Oni su ukazali na podatke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNICEF-a, prema kojima 48 odsto odojčadi mlađe od šest mjeseci širom svijeta isključivo se doji.
"Iako je ostvaren napredak u odnosu na prethodne godine, više od polovine djece i dalje ne ostvaruje preporučeno isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci života", upozorili su iz IJZ.
Kako su naveli, zahvaljujući većim ulaganjima u zaštitu, promociju i podršku dojenju, pojedine zemlje povećale su stopu isključivog dojenja i do 20 odsto u odnosu na 2013. godinu.
Iz IJZ su kazali da je u Crnoj Gori, Istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS 2018) pokazalo napredak u ranom započinjanju dojenja.
"U opštoj populaciji procenat novorođenčadi koja su podojena u prvom satu nakon rođenja porastao je sa 14 na 24 odsto, dok je u romskoj populaciji povećan sa 20 na 41 odsto", kazali su iz IJZ.
Kako su ocijenili, ti rezultati potvrđuju značaj kontinuiranih zdravstveno-vaspitnih aktivnosti, edukacije roditelja i promocije dojenja.
"Zaštita, promocija i podrška dojenju zahtijevaju zajednički angažman porodice, zdravstvenih radnika, institucija, poslodavaca i šire zajednice", kazali su iz IJZ.
To, kako su naglasili, podrazumijeva stvaranje okruženja koje podržava dojenje, uključujući obezbjeđivanje prostora za dojenje na javnim mjestima, podršku majkama na radnom mjestu, primjenu preporuka zasnovanih na dokazima i kontinuiranu edukaciju javnosti.
