Društvo

U periodu od 29. septembra do 21. decembra

IJZ: Dvije osobe preminule od gripa

Slučajevi se odnose na osobe iz rizičnih grupa stanovništva, koje nijesu bile vakcinisane 

IJZ: Dvije osobe preminule od gripa Foto: IJZ
Portal AnalitikaIzvor

U Crnoj Gori je, za prva dva i po mjeseca intenzivnog nadzora nad nad akutnim respiratornim infekcijama, registrovano 277 slučajeva sezonskog gripa, a preminule su dvije osobe, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Iz te zdravstvene ustanove istakli su da je ove godine zabilježen raniji početak i intenzivnija cirkulacija virusa gripa, u odnosu na nekoliko prethodnih sezona.

„Pojačani nadzor nad akutnim respiratornim infekcijama u IJZ-u započet je 29. septembra, a od početka sezone intenzivnog nadzora nad gripom, zaključno sa 21. decembrom, na prisustvo virusa gripa testirana su 962 uzorka, od kojih je 277 imalo pozitivan rezultat (28,8 odsto)“, rekli su iz IJZ-a agenciji MINA.

Oni su istakli da je najveća cirkulacija virusa zabilježena među djecom uzrasta od pet do 14 godina.

Iz Instituta su naveli da ne raspolažu preciznim podacima o broju hospitalizovanih pacijenata.

„U tom periodu zaprimljene su dvije prijave smrtnog ishoda povezanog sa gripom, pri čemu su se oba slučaja odnosila na osobe iz rizičnih grupa stanovništva, koje nijesu bile vakcinisane protiv sezonskog gripa“, kazali su iz IJZ-a.

Oni su objasnili da dijagnostiku infekcije virusom gripa sprovode PCR metodom, koja omogućava identifikaciju genetskog materijala virusa.

„Prilikom analize svakog uzorka u IJZ-u vrši se tipizacija virusa, tako da se po završetku procedure tačno utvrđuje da li je uzorak pozitivan na virus gripa, kao i kojem tipu pripada – A ili B. Do sada su u tekućoj sezoni svi laboratorijski potvrđeni pozitivni uzorci pripadali virusu gripa tipa A“, naveli su iz IJZ-a.

Kako su rekli, u mikrobiološkim laboratorijama Instituta postoji mogućnost subtipizacije virusa gripa, iako se ta procedura ne sprovodi rutinski.

Iz Instituta su naveli da je subtipizacija do sada urađena kod 253 pozitivna uzorka.

„Od tog broja, 40 uzoraka pripadalo je gripu A(H1) (15,8%), dok je 213 uzoraka identifikovano kao grip A(H3) (84,2 odsto). Ovakav odnos zastupljenosti podtipova A(H1) i A(H3) u skladu je sa podacima iz evropskog regiona“, istakli su iz IJZ-a.

Oni su dodali da je, prema dostupnim informacijama Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), kod podtipa A(H3N2), koji je jedan od dva podtipa virusa gripa A koja cirkulišu tokom posljednjih nekoliko godina, registrovana manja promjena u genetskom materijalu virusa.

Iz IJZ-a su objasnili da je virus gripa sklon čestim mutacijama, koje se dijele na velike genetske promjene (shift), pri čemu dolazi do pojave novog tipa virusa, i male genetske promjene (drift).

„U ovom slučaju nije došlo do nastanka novog tipa virusa, već se radi o manjoj genetskoj promjeni“, naglasili su iz IJZ-a.

Oni su, odgovarajući na pitanje da li je virus teži od onih koji su ranijih godina bili prisutni tokom sezone gripa, kazali da, prema za sada dostupnim podacima, nije zabilježena značajna promjena u kliničkoj slici oboljelih u odnosu na uobičajenu.

„Uočene promjene prvenstveno se odnose na raniji početak sezone i intenzivnije širenje virusa. Za potpuniju procjenu neophodno je sagledati podatke za cijelu sezonu i nakon detaljne analize i poređenja sa prethodnim sezonama donijeti objektivne zaključke“, naveli su iz IJZ-a.

Oni su objasnili da je grip akutna virusna infekcija disajnih puteva koja se prenosi kašljanjem, kijanjem ili bliskim kontaktom sa inficiranom osobom, navodeći da se, s obzirom na to da se virus veoma lako prenosi, svake godine tokom sezone bilježi veliki broj oboljelih.

Kako su naveli iz IJZ-a, simptomi se najčešće javljaju naglo i uključuju povišenu temperaturu, izražen umor, grlobolju, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, kao i kašalj.

„Kod većine oboljelih bolest prolazi u roku od nekoliko dana, međutim grip može dovesti i do komplikacija, naročito kod starijih osoba, trudnica, hroničnih bolesnika i male djece“, naglasili su iz IJZ-a.

Oni su kazali da su češće komplikacije uglavnom blažeg kliničkog toka, poput upale srednjeg uha, koji se naročito javlja kod male djece, kao i upale sinusa.

„Takođe, česta komplikacija infekcije virusom gripa jeste pogoršanje postojećih hroničnih oboljenja, kao što su astma, hronična opstruktivna bolest pluća, srčane bolesti i dijabetes“, rekli su iz IJZ-a.

Oni su istakli da te komplikacije mogu imati blaži ili teži klinički tok, ali u većini slučajeva ne zahtijevaju hospitalizaciju, iako mogu značajno narušiti opšte zdravstveno stanje pacijenata, posebno onih iz rizičnih grupa.

Iz IJZ-a su naveli da teže komplikacije gripa najčešće zahvataju pluća, gdje se prije svega radi o sekundarnim bakterijskim upalama pluća, koje se dodatno mogu komplikovati stanjima opasnim po život.

Iz te zdravstvene ustanove su, govoreći vakcinaciji, podsjetili da je počela 20. oktobra i da je njen osnovni cilj smanjenje učestalosti teških oblika bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda uzrokovanih gripom, posebno među grupama stanovništva koje su u povećanom riziku.

Iz IJZ-a su naveli da je do 23. decembra protiv sezonskog gripa vakcinisano 20.380 osoba, što je najveći broj vakcinisanih u jednoj sezoni tokom posljednjih pet godina.

Iako je optimalno vrijeme za vakcinaciju za ovu sezonu već prošlo, kako su naveli, imunizacija i dalje ima smisla.

„Međutim, raspoložive količine vakcina su ograničene (jer je nabavka izvršena prema procjenama zdravstvenih ustanova prema potrošnji iz prethodnih godina) i raspoređene po domovima zdravlja u Crnoj Gori, zbog čega se zainteresovanim osobama preporučuje da se prethodno informišu o dostupnosti vakcine kod svog izabranog ljekara“, kazali su iz IJZ-a..

Oni su naglasili da je, da bi se nakon vakcinacije razvio adekvatan imunitet, potrebno da proteknu dvije do tri sedmice.

Iz IJZ-a su napomenuli da vakcina ne pruža potpunu zaštitu od infekcije/obolijevanja, ali značajno smanjuje vjerovatnoću razvoja težih oblika bolesti i komplikacija.

Oni su istakli da su, osim vakcinacije koja predstavlja osnovnu i specifičnu mjeru prevencije gripa, od izuzetnog značaja i opšte mjere prevencije i suzbijanja respiratornih infekcija.

„Prije svega, osobama koje imaju simptome gripa preporučuje se da, ukoliko je moguće, ostanu kod kuće najmanje četiri do pet dana od pojave simptoma, kako bi se smanjio rizik od izlaganja drugih osoba infekciji“, kazali su iz IJZ-a.

Oni su dodali da je, u slučaju potrebe i pojave težih simptoma, obavezno javljanje izabranom ljekaru na pregled.

„Preporučene mjere uključuju izbjegavanje kontakta sa oboljelim osobama, izbjegavanje boravka u gužvama, nošenje zaštitne maske koja prekriva nos i usta, održavanje fizičke distance, redovno i pravilno održavanje higijene ruku, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta, kao i redovno provjetravanje zatvorenih prostorija u periodima kada je kvalitet vazduha u spoljnoj sredini adekvatan“, rekli su iz IJZ-a.

Portal Analitika