Usvojene izmjene Zakona o planiranju i izgradnji omogućavaju lakšu i jeftiniju legalizaciju, pa je tako usvojeno i rješenje da dio poslova katastra i nadležnih sekretarijata preuzmu revidenti - firme koje imaju licencu za revidiranje i stručni nadzor. Radi se o provjeri da li je objekat izgrađen u skladu sa parametrima, identifikaciju objekta na orto foto snimku i smjernicama planskog dokumenta, kazao je Pobjedi generalni direktor za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović.
On objašnjava da je orto-foto snimak dostavljen katastru, koji ga je preklopio sa važećim digitalnim podlogama i objavio na internet stranici, a da je provjera na ovaj način skraćena.
Provjera
''Obaveza provjere postojanja objekta na orto-foto snimku povjerena je privrednim društvima koji će izdavati izvještaj o identifikaciji objekta i o njegovoj usklađenosti sa osnovnim urbanističkim parametrima i smjernicama planskog dokumenta. U toku je i izrada podzakonsog akta kojim će se propisati sadržaj izvještaja privrednog društva'' kazao je Čanović.
Značajne izmjene se odnose i na objekte koji su prepoznati važećim planovima, a ne ispunjavaju neki od urbanističkih parametara.
''Cilj tih izmjena je otklanjanje prepoznatih proceduralnih prepreka pri donošenju rješenja o legalizaciji. Većina važećih planskih dokumenata sadrži smjernice kojim su u prostoru prepoznati bespravno sagrađeni objekti. Kroz planske dokumente su „uklopljeni“ svi objekti koji ne narušavaju osnovnu razvojnu koncepciju planskog dokumenta. Međutim, većina bespravnih objekata ne ispunjava neki od urbanističkih parametara propisanih za novu gradnju, pa formalno nijesu ispunjeni uslovi za donošenje rješenja o legalizaciji, te se postupci prekidaju do donošenja plana generalne regulacije'' precizirao je Čanović.
Namjera je da ovi objekti ostanu u prostoru, jer već postoji planski dokument koji to stanje uvažava jer je trebalo stvoriti pretpostavku za donošenje rješenja za objekte koji ne ispunjavaju neki od urbanističkih parametara za novu gradnju, ukoliko planski dokument takvu mogućnost ostavlja u smjernicama.
''Takođe, predložena je mogućnost donošenja rješenja o legalizaciji za pomoćne objekte u skladu sa propisima opštine i precizirano da se za njih ne izdaju smjernice za usklađivanje spoljnog izgleda'' kazao je Čanović.
Predloženo je ukidanje obaveza izrade projekta izvedenog stanja bespravnog objekta, izvještaja o pozitivnoj reviziji projekta izvedenog stanja i izjave revidenta da je objekat izgrađen u skladu sa revidovanim projektom izvedenog stanja bespravnog objekta.
''Cilj je pojednostavljenje postupka legalizacije, ali koje neće ići na štetu bezbjednosti vlasnika objekata i trećih lica. Vlasnik bespravnog objekta dužan je dostaviti analizu revidentske kuće, koja je ispitivala statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta u zavisnosti od njegove površine'' objasnio je Čanović dodajući da su to predložili kako bi se smanjili troškovi legalizacije kolektivnih stambenih objekata.
''Slučajevi kada je manji broj etažnih vlasnika predao zahtjev za legalizaciju se neće pozitivno završiti, jer oni ne mogu podnijeti finansijski teret izrade elaborat premjera i projekta za čitav objekat, posebno za stambene zgrade sa više ulaza/lamela. Izrada analize statičke i seizmičke stabilnosti objekta ostaje obaveza, imajući u vidu bezbjednost i sigurnost stanara, trećih lica i imovine, ali se elaborat može izrađivati za dio objekta koji se legalizuje, a ne za čitav'' rekao je Čanović i dodao da je izrada elaborata za čitav objekat podrazumijevala ulazak ovlašćenih geodeta u svaki stan.
''Ukoliko npr. samo jedan etažni vlasnik ne bi dozvolio ulazak u svoj posebni dio, elaborat nije bilo moguće uraditi. Takođe, propisano je postupanje u slučaju kada objekat nije upisan u katastar, kao i minimalan sadržaj elaborata'' tvrdi naš sagovornik.
Kulturna dobra
Obezbijeđeno je i da se, kako navodi, postupku legalizacije objekata koji su kulturna dobra ili su na lokalitetima kulturno-istorijskih cjelina, primijene uslovi i mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara i njihove zaštićene okoline.
''Važno je naglasiti da je usvojeno rješenje koje predviđa mogućnost podnošenja zahtjeva za legalizaciju, bez prekluzije, uz mogućnost legalizacije objekata koji se nalaze na orto-foto snimku'' ističe Čanović.
On smatra da će predložene izmjene ubrzati proces legalizacije i privođenje prostora namjeni, što je krajnji cilj ovog procesa.
''Činjenica je da obrada zahtjeva za legalizaciju predstavlja izazov za administracije na lokalnom nivou, jer je u pitanju nova procedura i ne postoji praksa u postupanju. Ovo je složena upravna procedura i stojimo na stanovištu da nije realno očekivati da će se završiti u kratkom roku, naročito jer problem bespravne gradnje postoji više decenija. Kao što je navedeno kroz analizu postupka u uvodu ovog dokumenta, postupak podrazumijeva utvđivanje ispunjenosti više uslova -usklađenost objekta sa parametrima planskog dokumenta, riješene imovinsko-pravne odnose na zemljištu i objektu, što podrazumijeva postupanje različitih nadležnih organa, te sprovođenje procedura shodno Zakonu o državnom premjeru i katastru, Zakonu o državnoj imovini, te u završnoj fazi Zakona o planiranju prostora, ali i uključenost i volju bespravnih graditelja - zaključuje Čanović.
Za pomoćne objekte i manje kuće nije potrebna analiza
Čanović ističe da je usvojena izmjena po kojoj vlasnici pomoćnih objekata ne treba da imaju analizu statičke i seizmičke stabilnosti pomoćnog objekta.
''Kod tumačenja uslova da vlasnik i članovi njegovog domaćinstva nemaju u svojini drugi stambeni objekat na teritoriji Crne Gore, a kada se uz objekat osnovnog stanovanja u posjedu nalazi i pomoćni objekat, koji je takođe predmet legalizacije, tražilo se da se i za njega rada analiza. To je uzrokovalo dodatne troškove za vlasnike, a naročito jer za objekte osnovnog stanovanja do 200 kvadrata ta analiza nije obavezna, te se morala otkloniti nedoumica u vezi sa izradom analize za pomoćne objekte'' kazao je Čanović.
