On je Portalu RTCG kazao da je zajedno sa ministrom kapitalnih investicija imao više sastanaka sa izvođačima, kompanijom Štrabag.
"Mi smo zaista oštro reagovali, i oni su u posljednje vrijeme nešto intenzivirali radove, ali ja prosto sumnjam da mogu završiti do kraja godine kako je obećano", rekao je Husović.
Predsjednik opštine je kazao da najviše trpe turistički kapaciteti, jer je izgubljena praksa da se turisti koji dolaze ovim magistralnim putem iz pravca Srbije, zadržavaju u tom sjevernom gradu.
"Kolike su samo štete turističkih radnika i turističkih kapaciteta koji su odmah pored puta, da ne govorimo o drugim turističkim resursima opštine Rožaje koji zbog toga trpe", kazao je Husović.
On je dodao da, inače, obični građani koji imaju rodbinske veze sa stanovnicima u Srbiji, Sjenici, Tutinu i Novom Pazaru, trpe kako zbog loših saobraćajnih veza, tako i zbog graničnih prelaza.
"Sve to je dovelo do situacije da smo i mi kao rukovodstvo grada, i obični građani veoma revoltirani. Ne samo ovaj put do Špiljana, već i drugi putevi koji vode prema susjednim gradovima u Srbiji, moraju se hitno popravljati i završavati, a granični prelazi makar za stanovnike pograničnih mjesta, maksimalno liberalizovati", rekao je Husović.
Nezadovoljni su i svi turistički radnici koje smo kontaktirali u Rožajama, i ocjenjuju da će ovo biti treća sezona koja trpi zbog radova na magistralnom putu.
Kompanija Štrabag je rekonstrukciju 20 kilometara puta od Rožaja prema graničnom prelazu Dračenovac započela još prije tri godine, i nikako da taj posao privede kraju. Radovi su počeli 29. jula 2020. godine, a rok od dvije godine je više puta probijan.
Zbog prolongiranja završetka radova najviše trpe obični građani koji žive u mjestima duž trase tog puta, i koji su često u medijima negodovali i ukazivali da su dovedeni u situaciju da ne mogu ni za hitne slučajeve stići do bolnice u Rožajama, odnosno da su odsječeni od svijeta.
Trpe i putnici, jer redovni autobusi koji i dalje voze tom dionicom iz pravca Srbije ili iz Crne Gore za Srbiju, kasne i po nekoliko sati, pa je teško predvidjeti vrijeme njihovoh dolazaka na stanice u gradovima kroz koje prolaze.
Vozači malih automobila koji iz Srbije idu za Crnu Goru odavno pribjegavaju putovanju preko Zlatibora i graničnog prelaza Dobrakovo kod Bijelog Polja, zbog čega se osjeća manja frekvencija turista u gradovima na sjeveroistoku.
Direktor Turističke organizacije Berane, Ivan Radević, ističe da trpi i turistička privreda ovog grada, jer veliki broj putnika i turista koji se na putovanju zadržavao u Beranama, sada nastavljaju zaobilazeći ovaj grad.
"Ne postoji opravdanje za odlaganje radova. Izvođač bi morao da snosi posljedice i ni malo ne ohrabruju predviđanja da se radovi neće završiti ni u novembru, kada je posljednji rok za završetak. Mi smo generalno zadovoljni ljetnjom turističkom sezonom, ali sasvim sigurno možemo konstatovati da bi ona bila još bolja da turisti ne izbjegavaju Ibarsku magistralu zbog radova na dvadeset kilometara dugoj dionici od Rožaja do Špiljana", rekao je Radević za naš portal.
Projekat rekonstrukcije magistrale na dionici Rožaje – Špiljani finansira Vlada Crne Gore preko Uprave za saobraćaj iz sredstava obezbijeđenih iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Ugovorena vrijednost radova sa Štrabagom je oko 19 miliona eura, što bi značilo milion eura po svakom kilometru.
Ovi radovi su ugovoreni i započeti u vrijeme bivših vlasti, odnosno prije promjena od 30. avgusta 2020. godine, ali je narezumljivo da ni nove državne vlasti ne mogu privoljeti Štrabag da radove privede kraju.
Tim prije, jer je taj ministarski resor u protekle tri godine pripadao Bošnjačkoj stranci, koja apsolutno vlada u Rožajama.
