On je naveo da se oko 95 odsto teritorije Crne Gore trenutno nalazi pod sniježnim pokrivačem, pri čemu na oko 50 odsto teritorije visina snijega prelazi visinu od 2,5 metra, na višim mjestima i preko tri.
»Računa se da je metar kubni snijega oko 75 litara vode, tako da je neminovno da će velika količina snijega da se pretvori u veliku količinu vode. Ako bi se `ugrubo`, ovaj sniježni pokrivač pretvorio u vodu, to znatno prevazilazi količinu voda koju smo imali za vrijeme poplavnog talasa iz 2010. godine«, rekao je Hrvačević agenciji MINA.
On smatra da je problem u tome što nas čeka otapanja tolike količine snijega u relativno kratkom vremenskom razdoblju.
Hrvačević je objasnio da više faktora utiče na buduća dešavanja, a to su, kako je rekao, već postojeći snijeg, kiša, južni vjetar i temperatura koja naglo raste.
»Ukoliko bi došlo do naglog povećanja temperature, južnog vjetra i obilnijih kišnih padavina, možemo očekivati poplave. Zbog klimatskih odlika teritorije Crne Gore, jugovina obično nastaje u kombinaciji sa kišom«, kazao je on.
Prema njegovim riječima, jedan dio otopljenog snijega imaće uticaja na podzemne vode koje mogu indirektno uticati na blaže tektonske poremećaje.
»S obzirom na dosadašnja iskustva na područjima nekih crnogorskih gradova, mogu se očekivati i poplave u urbanom dijelu gradova zbog začepljenja odvoda i betoniranih `zelenih` površina. S obzirom na to da je veliki broj slivnika i dalje pod snijegom, neophodno ga je ukloniti kako bi kanalizacioni sistem nesmetano funkcionisao i primio dodatne količine vode«, savjetovao je Hrvačević.
On smatra da su dva najugroženija crnogorska grada Cetinje i Nikšić.
»Oni su locirani u zatvorenim karsnim poljima. Oticanje voda je ograničeno nizom faktora, te svake nove povećane količine voda mogu donijeti brojne probleme«, kazao je on.
Hrvačević napominje da cilj njegove analize nije stvaranje panike, već pravovremeno upozoravanje stanovništa i nadležnih na moguće posljedice otapanja ogromnih količina nataloženog snijega.
»Savjetujem da se preduzmu sve mjere neophodne za sprovođenje preventivnih mjera zaštite od poplava sa nadom da će doći do takvih klimatskih uslova da apslolutno ne bude nikakvih opasnosti, odnosno samo pozitivnih efekata a to su, pored ostalog, pune akumulacije i dobra proizvodnja električne energije«, zaključio je Hrvačević.
