I ovaj Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama Crna Gora obilježava uz problematična zakonska ograničenja i samovolju institucija koje odlučuju kada i koje informacije o svom radu će učiniti dostupnim javnosti, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.
Prema njenim riječima, proizvoljno ponašanje institucija dovodi do toga da informacije koje bi trebalo biti javne ostanu skrivene građanima/kama koji biraju i finansiraju vlast.
"Nakon tri prethodna neuspjela pokušaja, Vlada je u februaru 2025. godine uputila Skupštini predlog novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a tek dva mjeseca kasnije je uvršten u dnevni red. Ovaj zakon je razmatran na kraju proljećnog zasijedanja u julu 2025, ali nije stavljen na glasanje. Ovakav pristup nedvosmisleno ukazuje na to da ni sadašnja vlast ne želi da civilni sektor i građani/ke znaju šta oni rade iza zatvorenih vrata ", kaže Gvozdenović u saopštenju.
Kako je podsjetila, pravo na slobodan pristup informacijama degradirano je još izmjenama zakona iz 2017. godine, kada je uveden institut poslovne i poreske tajne. Iako je od tada gotovo svaka partija imala priliku da vrši vlast, nije došlo do oslobađanja pristupa informacijama od ovih problematičnih ograničenja.
"Istraživanje CDT-a pokazalo je da ministarstva masovno krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama, jer ne objavljuju na svojim sajtovima ni neke od bazičnih informacija o svom radu – planove, izvještaje, informacije o raspolaganju javnim sredstvima, informacije kojima je po zahtjevu odobren pristup… Ovakvu situaciju omogućava i slab nadzor nad primjenom zakona. Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je u prvoj polovini 2025. izvršila inspekcijski nadzor proaktivnog objavljivanja informacija kod 47 organa, odnosno svega njih 2,5%, zbog čega ne možemo očekivati da dođe do unapređenja proaktivne transparentnosti. Na CDT-ov zahtjev za slobodan pristup informacijama o isplati varijabila i drugih naknada zaposlenima u ministarstvu, preko 70% ministarstava je dostavilo odgovore van zakonskog roka. Odgovori su često stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine smo čekali i dva mjeseca. Samo šest ministarstava je ispoštovalo zakonski rok od 15 dana u okviru kojeg moraju da dostave odgovor na informaciju po zahtjevu ", dodaje Gvozdenović.
Iako je, kako kaže, premijer Crne Gore, Milojko Spajić, prilikom izlaganja ekspozea naveo da će “modernizacija institucija, transparentnost i efikasnost rada javne uprave biti prioriteti Vlade na putu ka punopravnom članstvu u EU”, ponašanje izvršne vlasti pokazuje da smo i dalje daleko od onoga što su moderni standardi.
"Problemi u aktuelnom zakonu, proizvoljno objavljivanje informacija na sajtovima institucija, ćutanje ili kašnjenje u dostavljanju odgovora, slab nadzor nad primjenom zakona ostaju i dalje kao podsjećanje na neophodnost reforme politike transparentnosti i otvorenosti ", zaključila je ona.
