“Vlada je uspjela da pripremi i implementira prvi, a potom da kreira i drugi set ekonomskih mjera, sa ciljem da zaštiti radna mjesta i najugroženije radnike, građane Crne Gore”, kaže Gvozdenović, potencirajući potrebu podrške turizmu kao oblasti čiji “ekonomski i socijalni uticaj nadjačava bilo koji drugi privredni sektor”.
Gvozdenović vjeruje da će dobar dio naših stalnih turista sa tradicionalnih tržišta poželjeti da se vrati Crnoj Gori u nekom periodu od jula nadalje, da se postsezona može dobro organizovati, da je program koji je pripremljen za marine i jahting turizam, dobar putokaz, podsjećajući da su brojni kongresni događaji planirani za proljeće odloženi, a ne otkazani.
Komentarišući pitanje o odgovoru države na pandemiju novog korona virusa, ističe da je “Crna Gora imala pravovremen i odlučan odgovor na krizu izazvanu korona virusom, kao i da su se građani i međunarodna zajednica uvjerili u spremnost naše države da primjerenim reagovanjem održi stabilan zdravstveni sistemi sačuva zdravlje stanovnika, kao i važne segmente crnogorske ekonomije”.
VN: Naša ekonomija je dominantno orijentisana na turizam, koji će pretrpjeti najveći udar ovom epidemijom i pandemijom. Kao neko ko je inicirao Agendu reformi u turizmu, kako vidite izlazak iz krize u koju će neminovno naš turizam ući ove godine?
GVOZDENOVIĆ: Jasno je da je situacija u kojoj se nalazimo, na kraju ne samo mi već i cijeli svijet, nezavidna i neizvjesna. Na društveno-ekonomskom planu prijeti globalna recesija, sa gubitkom miliona radnih mjesta. Turizam je jedan od sektora koji je najviše pogođen ovom krizom. Kako se naša zemlja, odnosno ekonomija, oslanja na turizam, čiji ekonomski i socijalni uticaj nadjačava bilo koji drugi privredni sektor, neophodna je hitna podrška zbog velikog broja ugroženih radnih mjesta i obezbjeđenja potencijala na tržištu neposredno nakon ove vanredne situacije. Turizam širom svijeta sublimira razvojne mogućnosti, promoviše solidarnost i razumijevanje preko granica, dok nacionalni turizam takođe pomaže podsticanje kohezije unutar država. Pored toga, sektor igra ključnu ulogu u pokretanju napora za očuvanje i promociju prirodne i kulturne baštine. Sposobnost zemalja da prevaziđu negativne posljedice krize uslovljena je brojnim činiocima – infrastrukturom, ljudskim resursima, finansijskim kapacitetima, političkim faktorima.
VN: Šta pokazuju iskustva iz prethodne globalne ekonomske krize, upravo kada je turizam u pitanju?
GVOZDENOVIĆ: Nakon globalne ekonomske krize, dok je zaposlenost u svim privrednim sektorima između 2010. i 2018. godine porasla za 11 odsto, zaposlenost u turističko-ugostiteljskom sektoru porasla je za 35 odsto na svjetskom nivou. Turizam je glavni pokretač zapošljavanja za ranjivije grupe kao što su žene i mladi. U 2019. godini sektor je predstavljao 30 odsto svjetskog izvoza usluga i do 45 odsto od ukupnog izvoza usluga u zemljama u razvoju. Prethodne krize su dokazale sposobnost turizma da se snažno i brzo oporavi nakon eksternih šokova. Imajući sve ovo u vidu, kao i to da su kod nas u trećem kvartalu ključni prihodi iz sektora turizma, važno je predvidjeti mjere koje će omogućiti poslovanje u ovoj oblasti, te koje će stvoriti uslove za nastavak u narednom periodu. To nas obavezuje da zajednički i zrelo radimo.
VN: Pamtimo i teške godine za turističku privredu…
GVOZDENOVIĆ: Tačno. Crna Gora pamti teške godine za turizam, ali uspijevali smo brzo da se oporavimo, zato što je postojalo sistemsko razmišljanje svih turističkih poslenika i, naravno, podrška države. Vlada je izašla sa prvim posebnim dodatnim programom za turizam i IRF ima već pripremljen program. Moja očekivanja su da i bankarski sektor u svoje prioritete stavi turizam. Neće biti lako, ova kriza takođe može pružiti jedinstvenu priliku da se dodatno oblikuje sektor kako bi se osiguralo da on ne samo raste, već i da se unaprijedi, dajući prioritet inkluzivnosti, održivosti i odgovornosti. Da bi se izgradila budućnost, trebalo bi posvetiti posebnu pažnju jačanju otpornosti i promociji održivosti na svim nivoima.
VN: Kakve su Vaše procjene što se tiče ove sezone?
GVOZDENOVIĆ: Mislim da će i dobar dio naših stalnih turista sa tradicionalnih tržišta poželjeti da se vrati Crnoj Gori u nekom periodu od jula nadalje. Postsezona se, takođe, može dobro organizovati, naročito ako bude lijepo vrijeme, a podsjetiću i na činjenicu da su brojni kongresni događaji planirani za proljeće samo odloženi, a ne otkazani.
Takođe, dobar primjer je i program koji je pripremljen za marine i jahting turizam, koji može biti baš dobar putokaz.
VN: Šta je pokazalo posljednje iskušenje? Koliko je Crna Gora spremna za izazove?
GVOZDENOVIĆ: Kada je riječ o krizama i iskušenjima, Crna Gora je nalazila put u skladu sa svojim vrijednostima i znanjem. Sjetite se teških okolnosti u vrijeme donošenja odluke da uvedemo njemaču marku kao valutu. Tada nijesmo imali podršku ni susjednih partnera ni međunarodne zajednice, ali vrijeme je pokazalo da je ovo bila jedna od boljih odluka naše države. I ova situacija u kojoj se nalazimo izazovna je i neizvjesna, no sada imamo ojačane institucije i administraciju, već započete projekte koje treba dodatno osnažiti i ubrzati, značajno bolji privatni sektor, koji ima kapacitete da samostalno obezbijedi dodatni kapital iz inostranstva, likvidne banke, kako je rečeno u Skupštini, sa oko 3,5 milijardi depozita i tri miliona angažovanih sredstava u kreditima, te banke sa jakom infrastrukturom i ozbiljnim kadrovskim sistemom. Naši građani sigurni su u državni sistem i bolje razumiju i značaj administracije i privrednog uticaja na stvaranje uslova za rad.
VN: Pandemija je pokazala značaj informatičke pismenosti i digitalizacije. Kako smo se tu pokazali?
GVOZDENOVIĆ: Epidemija korona virusa nas je natjerala na socijalno distanciranje, zatvorila škole, uslovila da veliki broj ljudi iz svojih domova obavlja radne zadatke, izazvala niz komplikacija. Budući da rado ističem svoj optimizam, neki će pomisliti da ovo nisu riječi svojstvene osobi koja se tako predstavlja. Ali, sada dolazimo i do tog dijela. Moć pozitivne misli i odlučnog djela rađa se iz susreta sa preprekom. Možemo reći da nas je ova epidemija primorala da radimo više, brže i bolje nego ikada na našoj digitalnoj transformaciji. U borbi da nas globalna pošast koja nas je zadesila ne odvede u stagniranje i ograniči u kvalitetnom obavljanju svakodnevnih obaveza, posegnuli smo za oruđem koje nas virtuelno zbližava. Za našu djecu organizovana su online predavanja i polaganja, mi završavamo najveći dio poslova takođe online, a građani intenzivnije koriste upravo pomenute načine usluga.
Crna Gora je svoj put digitalizacije počela odavno, ali su nove okolnosti uslovile da se servisi e-uprave, koje smo uveli, u što većem obimu primjenjuju i dodatno približe građanima. Svjesni smo da ti servisi ne znače ništa ukoliko nemamo dovoljno informatički pismene građane koji će ih i iskoristiti, i upravo na tome hoćemo i moramo raditi i u narednom periodu.
VN: Pomoć Crnoj Gori u zaštiti zdravlja građana i ublažavanju krize izazvane pandemijom Covid-19 nesebično je stizala od brojnih donatora. Takođe su svoju pomoć nesebično pružali i mnogi volonteri…Šta to pokazuje?
GVOZDENOVIĆ: Vidjeli smo u nekoliko navrata da smo nacija koja je najsložnija kada je najteže, našto sam izuzetno ponosan. Nije ovo prva neprilika u kojoj smo se našli, nažalost, ali nije ni prva u kojoj smo bili odlučni da pomognemo našoj državi. Već nakon početnih mjera zaštite od opasnosti, reagovalo se spremno, složno i saosjećajno. U jako kratkom roku formirani su timovi koji širom Crne Gore volontiraju i pomažu najugroženijima, otvoren je račun Nacionalnog koordinacionog tijela na kome se skupljaju sredstva za pomoć u borbi protiv korona virusa pa je do sada je sakupljeno oko osam miliona eura. Ovo su uplate naših građana koji žive i rade u Crnoj Gori, ali i onih koji su izvan granica države. Svima njima domovina je jednako u srcu. Želim da podsjetim na pomoć državnih partnera i prijatelja iz inostranstva, na čemu smo istinski zahvalni.
VN: I privatni sektor je odmah reagovao…
GVOZDENOVIĆ: Privatni sektor je, takođe, ponudio svoje usluge. Nisam siguran da u svijetu ima mnogo ovako pozitivnih primjera saradnje. Naši privatnici su svoje hotelske kapacitete stavili na raspolaganje našim ljekarima i medicinskom osoblju, kao i građanima kojima su određene mjere samoizolacije odnosno karantina. Među njima je i veliki broj donatora koji je finansijski i kupovinom medicinske i zaštitne opreme pomogao državi u borbi protiv pandemije.
Svaka podrška je dragocjena, pa ne zaboravljamo ni one koji su na raspolaganje stavili razne usluge i znanja. Svi doprinose koliko su u mogućnosti, ali više od toga značajan je snažan duh zajedništva koji se javio i dodatno nas motivisao.
Prioritet je da se zadrži visok nivo zdravstvene zaštite građana
VN: Kako ocjenjujete sadašnji socio-ekonomski ambijent? Šta mora biti prioritet?
GVOZDENOVIĆ: Prioritetno je da se zadrži visok nivo zdravstvene zaštite građana u Crnoj Gori, a od posebne važnosti su i isplate plata, socijanih davanja i penzija, te ukupni bezbjednosni sistem, koji počivaju na ekonomskoj stabilnosti. Da bi se ona ostvarila, država mora da omogući novo inostrano zaduživanje, punu optimizaciju i brzu implementaciju. Potrebno je dodatno izgraditi razumijevanje da bez privrednih aktivnosti nema priliva u budžet, počevši od ubiranja poreza, doprinosa, taksi, akciza itd. Važno je pojasniti i poslati poruku da ne mora svako koristiti ekonomske mjere države, već samo oni kojima je to neophodno, kao i da je donator svaki privrednik koji: nastavi sa svojim poslovnim aktivnostima, ne otpusti svoje radnike, uspije da obezbijedi priliv novih finansijskih sredstava, zaposli nove ljude, ponudi da odradi posao za državu, odnosno opštinu sa odloženim plaćanjem…
VN: Poruka bankarima?
GVOZDENOVIĆ: Banke mogu biti generator stabilnosti kroz povećanje svog kreditnog portfolija i plasiranje možda i preko 500 miliona eura, uz koordinaciju Centralne banke i Ministarstva finansija. Ova suma bila bi dodatak preko 200 miliona eura kredita dostupnih kod IRF-a. Ako bi bio postignut sporazum, dogovor sa bankama, možda je potrebno razmisliti io smanjenju obavezne rezerve banaka i restrukturiranju kredita na način da se oni računaju kao novi, odnosno da se ne uvrštavaju u novu kategoriju, i slično.
Širom otvorili vrata našim građanima koji su htjeli da se vrate u domovinu
VN: Država je, čemu smo svi bili svjedoci, organizovala povratak naših državljana iz čitavog svijeta…
GVOZDENOVIĆ: Vrata građanima koji su htjeli da se vrate u domovinu su naravno bila širom otvorena. Za ostvarivanje ovog cilja oformljen je operativni štab koji je u veoma teškim uslovima sproveo akciju, organizujući prevoz posredstvom nacionalne avio-kompanije. Počeli su se javljati naši državljani sa svih strana svijeta u želji da dođu i budu doma dok traje neviđena kriza, i upravo to njihovo povjerenje u svoju državu i ustanove, svjesnost da će ovdje biti sigurni i zaštićeni, za mene, lično, predstavljalo je posebno zadovoljstvo. Uspješna međunarodna komunikacija i saradnja sa brojnim ambasadama pokazala je, još jednom, da se prepreke lakše savlađuju kad radimo zajedno, pa smo, uz svoje, bezbjedno prevezli i strane državljane do njihovih zemalja.
Intenzivna saradnja parlamenta i Vlade
VN: Rad parlamenta tokom pandemije novog korona virusa?
GVOZDENOVIĆ: Skupština Crne Gore je nakon proglašenja epidemije korona virusa, zauzela aktivnu ulogu u traženju najboljih rješenja, prevashodno u cilju predlaganja i razmjene informacija oko konkretnih mjera Vlade, povodom socio-ekonomskih posljedica korona virusa, ali i sa ciljem analize odgovora zdravstvenog sistema na epidemiju. U tom smislu, Skupština je održala 12 sjednica Kolegijuma, na kojima su predstavnici klubova poslanika razgovarali sa članovima Vlade, NKT predstavnicima Privredne komore, Centralne banke, Unije poslodavaca, socijalnih partnera i ostalim relevantnim akterima u borbi za sprječavanje širenja pandemije korona virusa. Takođe, zatražili smo od Vlade informaciju povodom dosadašnjih rezultata u borbi sa epidemijom Covid-19 i otvorili dvodnevnu raspravu u Skupštini. Takođe, koalicija na vlasti će predložiti Skupštini da usvoji zaključke povodom Informacije koju je dostavila Vlada Crne Gore, koji se prevashodno odnose na kvalitetan odgovor institucija sistema na novonastalu situaciju povodom epidemije, kao i na potrebu nastavka intenzivne saradnje parlamenta i Vlade u cilju kreiranja novih socio-ekonomskih mjera za saniranje projektovanih posljedica korona virusa i usvajanje zakonskih rješenja koje će pratiti mjere.
