“U želji da se ujedinimo u borbi protiv korona virusa razgovaraćemo sa kolegama o formiranju posebnog Odbora koji bi se bavio pitanjem epidemije i njenim posljedicama. Vrlo cijenimo Vladin sveobuhvatni set mjera za stabilnost našeg socio-ekonomskog ambijenta, a koje se odnose na pružanje podrške privredi, zaposlenima i ugroženim građanima”, kazao je Gvozdenović.
POBJEDA: Otkako je proglašena epidemija, Skupština Crne Gore ne zasijeda. Na koji se način ipak odvijaju aktivnosti, može li u ovim okolnostima parliament da obavlja svoju funkciju?
GVOZDENOVIĆ: Okolnosti sa kojima se suočava, ne samo Crna Gora, već i cijeli svijet, novija istorija ih ne poznaje. Epidemija izazvana korona virusom dramatično utiče na pojedince i na društvo, ali i u ovim izazovnim i izuzetnim uslovima politički i ekonomski sistemi moraju se prilagođavati i moraju djelovati.
Skupština ne može i nije zastala sa radom. Od suštinske važnosti je da parlament obavlja zakonodavnu ulogu, imamo obavezu da obezbijedimo raspravu i usvajanje svih hitnih zakonskih prijedloga koje će omogućiti Vladi pravni osnov za sprovođenje rješenja, kako bi država prevazišla krizu.
POBJEDA: Zbog epidemije ipak nijesu moguća ,,normalna“ zasijedanja…
GVOZDENOVIĆ: Naravno da rad na odborima i u plenumu nije izuzet od usvajanja potrebnih mjera, primjenjujemo različite režime rada kako bi obavljali posao. U skladu sa preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti uveli smo zaposlenima rad od kuće u svim sektorima gdje priroda posla dozvoljava takvu organizaciju, uz određena dežurstva, kako bi se osiguralo izvršavanje svih neophodnih zadataka.
Takođe, stvoreni su i tehnički preduslovi da radna tijela zasijedaju putem video-konferencijskog sistema, preko online meeting platforme. Poslanici DPS-a ovaj vid rada koriste i za organizaciju sjednica poslaničkog kluba i naša je komunikacija na taj način redovna i nesmetana.
U posljednjih mjesec dana organizovali smo više sjednica kolegijuma na kojima smo raspravljali kako da omogućimo dalji rad i koordinaciju parlamentarnih aktivnosti, a da u isto vrijeme poštujemo zdravstvene preporuke.
POBJEDA: Iz opozicije tvrde da bi parlament morao da bude aktivniji, da se češće sastajete. Kako gledate na te zamjerke?
GVOZDENOVIĆ: Podaci pokazuju drugačije: sjednice kolegijuma češće su nego u redovnim okolnostima, a predstavnici vlasti i opozicije aktivno iznose svoja viđenja i razmjenjuju informacije. Održali smo i dvije sjednice kolegijuma u proširenom sastavu, prva uz prisustvo potpredsjednika Vlade i rukovodioca NKT-a i ministara zdravlja, finansija, ekonomije i rada i socijalnog staranja, a drugoj sjednici prisustvovali su ministar finansija, guverner Centralne banke Crne Gore, predsjednik Privredne komore, direktor Investiciono-razvojnog fonda i predsjednik Unije poslodavaca. Razgovarali smo o trenutnom stanju uzrokovanom kovidom-19, o potrebi preduzimanja vanrednih mjera prilagođenih borbi protiv epidemije, što će u konačnom očuvati zdravlje stanovništva Crne Gore i ekonomsku stabilnost. Ključna i osnovna tema sjednica bila je kako sačuvati zdravlje ljudi, a diskutovali smo i o problemima likvidnosti i zaposlenosti. Teški su izazovi pred nama zato su državni prioriteti podrška ulaganjima, jer manjak investicija utiče na na poslovanje banaka i cjelokupnu ekonomiju. Moje kolege i ja iznijeli smo jasan stav da su mjere Vlade Crne Gore donesene pravovremeno i odlično, a vođene odgovorno kvalitetno.
Već za ovu nedjelju zakazane su sjednice kolegijuma sa predstavnicima sindikata, zatim sa ekonomskim timom Vlade, a nakon toga biće organizovane i sa predstavnicima institucija nadležnih za turizam. Planiramo da u posljednjoj sedmici aprila organizujemo i plenarnu sjednicu, a dogovorili smo i sjednicu posvećenu premijerskom satu.
POBJEDA: Kako se u vremenu pandemije ponašaju parlamenti u regionu, Evropi i svijetu?
GVOZDENOVIĆ: U stalnoj sam komunikaciji sa kolegama predsjednicima parlamentarnih grupa prijateljstva za koje sam zadužen, obratio sam im se i pismom izražavajući spremnost da sada i dodatno sarađujemo. Upoređujući crnogorske i međunarodne aktivnosti, uočavamo da su naše institucije u pravo vrijeme i na pravi način odgovorile izazovu. Zato i u ovom kriznom momentu pratimo dobre prakse i uporedna iskustva kolega iz evropskih parlamenata. Lično sam od Istraživačkog centra Skupštine zatražio tekstove o organizaciji rada parlamenata, mjera i aktivnosti u periodu infekcije kovidom-19.
POJBJEDA: A kakvi su nalazi istraživanja?
GVOZDENOVIĆ: Vrlo zanimljivi. Glavni nalaz ukazuje da je u gotovo svim parlamentima došlo do uvođenja hitnih mjera - hitnog postupanja donošenja zakona, odnosno odluka, promjene načina glasanja, promjene prisutva sjednicama radnih tijela i plenuma. A sve u cilju očuvanja zdravlja ljudi pred prijetnjom od masovne zaraze.
Mnogi parlamenti u Evropi i svijetu odlučili su da prekinu svoja redovna zasijedanja. Naše kolege iz inostranstva održavaju zasijedanja samo u vezi sa odlukama vlada donijetim u kontekstu borbe protiv korona virusa, iako parlamenti ni tada, uglavnom, ne zasijedaju u svom punom sastavu. Takav je slučaj, recimo, u susjednoj Hrvatskoj, gdje plenarnom zasijedanju mogu prisustvovati najviše po dva poslanika iz svakog kluba. U Švedskoj, recimo, poslanici su nastavili sa radom u grupama do 55 (od 349) poslanika, ali je obustavljen premijerski sat, a pitanja Vladi su, najčešće, moguća samo elektronskim putem.
Poštujući jednu od osnovnih uloga Parlamenta u takozvanom checks and balances sistemu, parlamenti nastoje pratiti rad svojih vlada i tokom ovakvog stanja. Skupština Novog Zelanda je, recimo, uspostavila Odbor za praćenje odgovora na epidemiološku situaciju, koji nadgleda rad Vlade u vanrednoj situaciji, a isto se očekuje i u Australiji. Parlamenti zemlja koje je pandemija zahvatila i nešto ranije, uspjeli su organizovati svoj rad putem online platformi i video-konferencija. Tako je parlament Velike Britanije zakazao svoju prvu online sjednicu za drugu polovinu aprila, dok Evropski parlament glasanje sprovodi putem imejla i to na način da poslanici imejlom dobijaju glasački listić, koji popune, skeniraju i pošalju na relevantnu imejl adresu, nakon čega, kako bi se izbjegle zloupotrebe i potencijalne hakerske aktvnosti, poslanici još jednom potvđuju sačinjeni zapisnik.
Poslaničke aktivnosti u vanrednim okolnostima odnose se i na specifične oblasti, te je Odbor za ravnopravnost i žene britanskog parlamenta prepoznao da Vladin odgovor može imati različit i nesrazmjeran uticaj na osobe koje su naročito zaštićene Zakonom o ravnopravnosti, pa je najavio svoj angažman u odnosu na rješavanje potencijalnih nepredviđenih posljedica koje su uvedene mjere imale na osobe pod njihovim mandatom.
POBJEDA: Kakvi su dalji planovi Skupštine, jer vidimo da epidemija još ne jenjava, niti se najavljuje fleksibilniji pristup u vezi sa mjerama?
GVOZDENOVIĆ: Mi u DPS-u, kao najodgovornija i najveća partija građanske orijentacije, smatramo da bi bio veliki iskorak, ako bi bilo moguće usvojiti Rezoluciju o političkom zajedništvu za vrijeme trajanja pandemije virusa kovid-19. Cilj nam je da u ovim teškim trenucima za našu zemlju zaboravimo sve razlike i nesuglasice, i da se ujedinimo u različitostima, za dobrobit javnog zdravlja prije svega, zatim, nacionalne ekonomije, i na kraju bolje budućnosti Crne Gore.
U tom pravcu razgovaraćemo sa kolegama o formiranju posebnog odbora koji bi se bavio pitanjem epidemije i njenim posljedicama.
POBJEDA: Kako se Vama čini set Vladinih mjera za suzbijanje negativnih efekata epidemije?
GVOZDENOVIĆ: Vrlo cijenimo Vladin sveobuhvatni set mjera za stabilnost našeg socio-ekonomskog ambijenta, a koje se odnose na pružanje podrške privredi, zaposlenima i ugroženim građanima.
I naglašavam da je i parliament na istom zadatku. Dok naši građani poštuju poruku nadležnih institucija i ostaju doma, dok se za sve nas bore naši hrabri medicinski radnici, ali i predstavnici vojske, policije, opštinskih službi, često rizikujući svoje živote i stavljajući po strani lične potrebe i obaveze, mi u Skupštini, zajedno sa Vladom i nadležnim institucijama, spremni smo da predlažemo nove modele za smanjenje negativnih uticaja pandemije.
POBJEDA: Kakav je odnos vladajućeg DPS-a sa drugim političkim partijama?
GVOZDENOVIĆ: Činjenica da sve opozicione partije optužuju jedna drugu za saradnju sa DPS-om, govori vam jasno: DPS ima komunikaciju sa svim partijama. Bilo da je ta komunikacija direktna ili posredovana, ključno je da smo uvijek otvoreni za dijalog, što znaju svi politički subjekti u Crnoj Gori, an a međunarodni partneri. Trudimo se da razgovaramo snagom argumenata, a ne strasti, jer ovo vrijeme traži trezvenu i razboritu misao.
Mi smo kao poslanički klub poslali sadržajno saopštenje kojim smo pozvali na političku zrelost i ozbiljan zajednički rad. Sa koalicionim partnerima imamo odlične odnose, uvažavajući i međusobne drugačije poglede na određene teme.
Konkretno, smatramo da u ovom trenutnku nema mjesta politikanstvu i propagiranju bilo kakvih razlika, iako, očigledno neke kolege nijesu saglasne an ama. Nimalo prostora ne smijemo ostaviti za napade, egocentristične poruke i individualna takmičenja.
DPS insistira na onome što nas spaja i lično sam uporan u ponavljanju toga apela, jer sam siguran da jedino ovakav pristup donosi uspjeh.
