Više nevladinih organizacija i aktivista protestuju protiv javnih nastupa i promocije pjevača Mirka Pajčina, poznatijeg kao Baja Mali Knindža, čije pjesme sadrže nacionalističke, šovinističke i ratnohuškačke poruke koje veličaju ratne zločine i zločince i podstiču etničku i vjersku mržnju.
Njihovo obraćanje prenosimo integralno:
Njegovi nastupi su zabranjivani u Hrvatskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, jer se tekstovi njegovih pjesama smatraju govorom mržnje.
Duboko zabrinjava najava nastupa Baje Malog Knindže u Pljevljima, posebno ako bi to podržala vlast finansiranjem iz budžeta opštine.
Nedopustivo je da se novcem svih građana Pljevalja, uključujući preko 4000 građana islamske vjeroispovijesti (17% stanovništva), finansira izvođač čije pjesme podstiču mržnju prema Bošnjacima i muslimanima, odnosno duboko vrijeđaju sve koji baštine građanske i antifašističke vrijednosti.
Njegove pjesme veličaju Ratka Mladića i Radovana Karadžića, koji su osuđeni za genocid i druge ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Njegovi stihovi sadrže otvorene poruke etničke i vjerske mržnje, jer podržavaju ratne zločine, a to potvrđuju pjesme poput: „Ne volim te Alija zato što si balija", „Sjetićeš se nekad Vukovara, grada Knina i starog Mostara, boleće te i Kupreška vrata, tamo više i nema Hrvata", kao i „Pala je i Srebrenica, a pašće i Žepa, Republiko Srpska, al' ćeš biti lijepa".
Primjera radi, u pjesmi „Oj Alija, odnijela te voda”, on sistematski nabraja gradove u kojima su počinjeni dokumentovani ratni zločini nad Bošnjacima – Prijedor, Bijeljinu, Brčko, Višegrad i Zvornik – na način koji te zločine slavi. Referenca na rijeku Drinu je direktna aluzija na dokumentovanu zločinačku praksu ubijanja civila i bacanja njihovih tijela u tu rijeku, dok se stihom o „novom Sarajevu” slavi opsada grada koja je odnijela više od deset hiljada života. Radi se o apsolutno nedopustivoj glorifikaciji ratnih zločina nad konkretnim žrtvama, čije porodice osim u Bosni i Hercegovini žive i u Crnoj Gori.
Poseban primjer takvog zločinačkog diskursa nalazi se i u pjesmi „Moj je tata zločinac iz rata”, u kojoj se kroz refren „Moj je tata, zločinac iz rata, vi se potrudite, pa ga osudite, nema niko m*** da vodi ga do suda” direktno izruguje pravosuđu i žrtvama ratnih zločina.
Ovakvi sadržaji prelaze granice umjetničkog izražavanja i doprinose normalizaciji govora mržnje i ratnohuškačkih narativa u javnom prostoru, sa već poznatim i dokumentovanim tragičnim posljedicama u cijelom regionu.
Podsjećamo da i samo javno veličanje osuđenih ratnih zločinaca predstavlja krivično djelo izazivanja mržnje i netrpeljivosti, koje se kažnjava kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Osim Krivičnog zakonika Crne Gore, govor mržnje zabranjuju i Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o javnom redu i miru.
Pljevlja su multietnički grad sa dugom tradicijom međusobnog poštovanja i zajedničkog života.
Zbog toga zahtijevamo da:
- Opština Pljevlja odustane sada i ubuduće od organizovanja nastupa Baje Malog Knindže;
- nadležni organi ispitaju eventualnu krivičnu i drugu odgovornost u slučaju insistiranja na organizovanju ovakvog događaja;
- svi politički akteri koji se pozivaju na građanske i evropske vrijednosti ne dozvole organizovanje ovakvog i sličnih događaja.
Pozivamo građanke i građane Pljevalja i Crne Gore da podrže ovaj protest.
I Pljevljima i ostatku naše države neophodno je njegovanje kulture koja spaja umjesto podsticanja mržnje.
Akcija za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Milka Tadić Mijović
Centar za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević
Asosijacija Spektra, Jovan Džoli Ulićević
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ervina Dabižinović
Centar za demokratiju i ljudska prava, Nevenka Vuksanović
Ipso Facto, Milena Popović Samardžić
Institut za medije, Olivera Nikolić
Društvo crnogorskih izdavača, prof. dr Vladimir Vojinović,
Kvir Montenegro, Staša Bištrica
Eduko Plus, Almedina Dodić
Antifašisti Cetinja, Filip Kuzman
Sigurna ženska kuća, Budislavka Saveljić
Prima, Aida Perović
Crnogorski Ženski Lobi, Aida Petrović
Centar za razvoj nevladinih organizacija, Zorana Marković
Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA, Zenepa Lika
Građanska inicijativa 21. maj, Rade Bojović
Udruženje Štrpci – protiv zaborava, Demir Ličina
Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, Velija Murić
Juventas, Ivana Vujović
Udruženje LBTQ žena “Stana”, Ana Dedivanović
SOS Podgorica, Biljana Zeković
Centar za monitoring i istraživanje, Zlatko Vujović
Centar za ženska prava, Maja Raičević
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Emir Pilav, građanski aktivista
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
