Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman poručio je danas u Zagrebu da Hrvatska očekuje da Crna Gora hitno riješi pitanje povraćaja imovine hrvatskim porodicama.
„Očekujemo da će Crna Gora ovom pitanju pristupiti ozbiljno, odgovorno i bez daljih odlaganja“, rekao je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova u izjavama za medije nakon sastanka sa predstavnicima tivatskih porodica u Banskim dvorima, prenosi Index.
On je kazao da su predstavnici 51 tivatske porodice, Krsto Bošković i Vinko Marović, upozorili na dugogodišnju sporost u rješavanju povraćaja njihove imovine, odnosno „upisa u katastar i sprovođenja pravosnažnih sudskih odluka koje traju više decenija“.
„To su parcele koje su njima bile vraćene. Tu vidimo tu sporost i tu se mora država snažno postaviti jer u Evropsku uniju ulaze kao država sa svojim institucijama. To je dobar test da se vidi koliko su one efikasne“, dodao je.
Kako je istakao, posebno zabrinjava činjenica da su slična pitanja u određenim slučajevima „već bila riješena kod nekih drugih nacionalnosti“, što je nazvao diskriminacijom.
On je dodao da je Hrvatska već skrenula pažnju crnogorskoj vladi na tu činjenicu.
„To dodatno otvara pitanje jednakog postupanja prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori“, ocijenio je Grlić Radman.
Naglasio je da će Hrvatska nastaviti da podržava evropski put Crne Gore, ali da „istovremeno očekuje konkretne iskorake u rješavanju otvorenih pitanja od interesa za hrvatsku zajednicu“, za koju je kazao da zaslužuje punopravnu zaštitu i pravedan odnos institucija.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) i poslanik u crnogorskom parlamentu Adrian Vuksanović, govoreći nakon Grlić Radmana, složio se s njim da se pitanje povraćaja imovine tiče „elementarnih ljudskih prava“ te je Hrvatskoj zahvalio na podršci u misiji s ciljem „opstanka hrvatskog naroda u Crnoj Gori“.
Pojasnio je da su crnogorski sudovi neke presude u korist hrvatskih porodica donijeli prije 30 godina, ali da one nikada nijesu sprovedene u djelo.
„Nikada nije vraćena ta zemlja Hrvatima dok je neka druga imovina u Crnoj Gori vraćena“, rekao je i kao primjer, između ostalog, naveo povraćaj zemljišta građanima albanske nacionalnosti u Ulcinju, za što je kazao da ga pozdravlja, ali da „želimo da takav tretman bude i za hrvatsku nacionalnu manjinu“.
On je istakao i da, ukoliko Crna Gora planira da bude punpravna članica EU, mora riješiti imovinska pitanja, kao i da će to biti od koristi i za samu Crnu Goru
Grlić Radman je u decembru rekao da je zabilježen „izvjestan napredak“ što se tiče povratka oduzete imovine, navodeći da je 51 tivatskoj porodici ona vraćena te da je zahvaljujući pritisku hrvatske diplomatije te naporima lokalnih i zakonodavnih vlasti „nekoliko porodica već upisano u katastar“.
Povraćaj imovine hrvatskim porodicama jedno je od otvorenih pitanja između dvije zemlje, koja takođe uključuju odštetu za zatočenike u logoru Morinj, ali i pitanje vlasništva nad školskim brodom „Jadran“, o kojima rade komisije koje su formirale vlade dviju država.
