Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović kazao je da je zabrinut zbog izdavanja građevinske dozvole za izgradnju solarne elektrane „Bogetići“.
"Sa ozbiljnom zabrinutošću pratim informacije o izdavanju građevinske dozvole za izgradnju solarne elektrane „Bogetići“, projekta instalisane snage 67 MW koji će, prema javno dostupnoj dokumentaciji, sa pratećom infrastrukturom obuhvatiti prostor veći od milion kvadratnih metara. Riječ je o projektu koji, zbog svoje veličine, položaja i mogućih posljedica po prostor, prevazilazi okvire jedne investicije i zaslužuje punu pažnju stručne i šire javnosti", naveo je Grgurović u objavi na Fejsbuku.
On poručuje da posebno zabrinjava činjenica da je riječ o zahvatu koji se realizuje u neposrednom prostornom okruženju jednog od najznačajnijih kulturnih i duhovnih simbola Crne Gore.
"Ukoliko je država bila spremna da odobri ovakav projekat, a da prethodno nije otklonila svaku razumnu sumnju u pogledu zaštite kulturne baštine, onda se s pravom postavlja pitanje da li su institucije u ovom postupku štitile javni interes ili su ga potisnule u drugi plan. Kulturna baština nije administrativna prepreka razvoju – ona je ustavna, zakonska i civilizacijska obaveza države", poručuje Grgurović.
On tvrdi da Danilovgrad nije protiv ulaganja u obnovljive izvore energije niti protiv energetske tranzicije, koja predstavlja strateški interes Crne Gore.
"Ali nijedan razvojni cilj ne može biti izgovor za potiskivanje obaveze države da bez izuzetka štiti kulturnu baštinu. Kada postoji i najmanja sumnja da jedan projekat može narušiti prostor od nacionalnog istorijskog, kulturnog i duhovnog značaja, dužnost države nije da ubrzava procedure, već da pokaže najveći stepen opreza, stručnosti i odgovornosti. Država koja olako dopušta intervencije u prostoru koji pripada kulturnom identitetu svih građana ne pokazuje snagu, već institucionalnu slabost i nerazumijevanje vrijednosti koje je dužna da čuva", kaže Grgurović.
Poručuje da to nije pitanje investitora niti politike.
"To je pitanje elementarne odgovornosti države prema sopstvenom nasljeđu i obaveze da kulturna dobra štiti jednako odlučno kao što štiti svaki drugi strateški interes.To je princip od kojeg ne bi smjela odstupiti nijedna državna institucija. Iako se planirana elektrana ne nalazi na teritoriji Opštine Danilovgrad, teško je prihvatiti stav da se njen uticaj može posmatrati isključivo kroz administrativne granice. Prostor nema administrativnu logiku. Kulturni pejzaž, prirodne cjeline i vizure čine jedinstven sistem vrijednosti koji ne prestaje na međi jedne opštine. Upravo zbog toga smatram da građani Danilovgrada imaju puno pravo da budu upoznati sa svim okolnostima pod kojima je donesena odluka o izdavanju građevinske dozvole"; navodi Grgurović.
On ističe da Manastir Ostrog predstavlja jedno od temeljnih mjesta kulturnog, istorijskog i duhovnog identiteta Crne Gore.
"Njegov značaj odavno prevazilazi okvire jednog vjerskog kompleksa i jednog lokaliteta, jer je riječ o prostoru koji baštini vrijednosti od nacionalnog značaja i koji u kolektivnoj svijesti građana zauzima posebno mjesto. Svaka intervencija u njegovom širem prostornom okruženju zahtijeva najviši stepen stručne i institucionalne odgovornosti.
U javno dostupnoj dokumentaciji može se vidjeti da je razmatran i vizuelni uticaj planirane elektrane, uključujući činjenicu da će ona biti vidljiva iz pravca saobraćajnice kojom se prilazi Manastiru Ostrog. Ta okolnost sama po sebi nameće pitanje na koji način je procijenjen ukupan uticaj projekta na kulturni pejzaž i da li su sve nadležne institucije iscrpno razmotrile posljedice koje ovakav zahvat može proizvesti", navodi Grgurović.
Ne iznosi, kaže, unaprijed zaključke niti, kako tvrdi, osporava pravo investitora da razvija projekte u skladu sa zakonom.
"Ali smatram da javnost ima pravo na potpune informacije, naročito kada je riječ o prostoru koji predstavlja dio identiteta cijele države", kaže Grgurović.
Zbog toga očekuje da Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, zajedno sa svim institucijama koje su učestvovale u ovom postupku, javnosti pruži jasne odgovore na nekoliko pitanja od nesumnjivog javnog interesa.
"Da li je prije izdavanja građevinske dozvole izvršena posebna procjena mogućeg uticaja projekta na kulturno dobro od nacionalnog značaja i njegov širi prostorni kontekst? Da li je Uprava za zaštitu kulturnih dobara učestvovala u postupku i da li je dala odgovarajuće mišljenje ili saglasnost u okviru svojih zakonskih nadležnosti? Da li su analizirani mogući efekti projekta na kulturni pejzaž, vizure i ambijentalne vrijednosti prostora koji pripada okruženju Manastira Ostrog? Da li postoje javno dostupne trodimenzionalne vizualizacije koje omogućavaju građanima da vide kako će ovaj kompleks izgledati iz najvažnijih pravaca prilaza manastiru? Da li su razmatrana alternativna projektna rješenja ili druge lokacije koje bi ostvarile isti energetski cilj uz manji uticaj na prostor?", pita Grgurović.
Poručuje i da to nisu politička pitanja.
"Ovo su pitanja koja proizlaze iz obaveze institucija da svaku odluku od javnog značaja učine potpuno transparentnom i obrazloženom. Država svoju ozbiljnost ne dokazuje brojem izdatih dozvola, već sposobnošću da razvoj uskladi sa vrijednostima koje nijedna investicija ne može nadomjestiti. Energetska tranzicija jeste strateški cilj Crne Gore, ali ona neće imati puni društveni legitimitet ukoliko se bude doživljavala kao proces u kojem kulturna baština i prostorni identitet ostaju bez adekvatne institucionalne zaštite", naveo je Grgurović u objavi na Fejsbuku.
Povjerenje građana, kako kaže, ne gradi se tvrdnjom da je procedura sprovedena.
"Ono se gradi spremnošću da se svaka odluka objasni, da svaka dilema dobije odgovor i da svaka institucija preuzme odgovornost za dio posla koji joj zakon povjerava. Kao predsjednik Opštine Danilovgrad osjećam odgovornost da reagujem kada postoji opravdana potreba da se zaštiti prostor koji predstavlja zajedničku vrijednost svih građana Crne Gore. Kulturno nasljeđe nije pitanje jedne opštine niti jedne generacije. Ono pripada svima nama i zato svaka intervencija u njegovom neposrednom ili širem okruženju mora biti predmet najviše stručne pažnje, pune institucionalne odgovornosti i otvorenog dijaloga sa javnošću", navodi Grgurović.
On poručuje da kulturna baština nije prepreka razvoju, već granica preko koje ozbiljna država ne prelazi.
"Nijedna investicija, bez obzira na svoju ekonomsku ili energetsku vrijednost, ne može imati prednost nad obavezom očuvanja prostora koji predstavlja dio istorijskog i kulturnog identiteta Crne Gore. Država koja nije spremna da bezuslovno štiti svoju baštinu šalje poruku da je spremna da najtrajnije vrijednosti podredi kratkoročnim interesima.
Zato očekujem da nadležne institucije javnosti stave na uvid kompletnu dokumentaciju i nedvosmisleno odgovore na sva otvorena pitanja. Ako su odluke donesene u skladu sa zakonom i uz punu zaštitu kulturne baštine, onda za potpunu transparentnost ne može postojati nijedan razlog protiv. Ali ako se ispostavi da zaštita kulturnog nasljeđa nije bila apsolutni prioritet, onda će odgovornost za takvu odluku morati da bude jasno utvrđena. Jer kulturna baština nije ničije privatno pravo da njome raspolaže – ona je trajna obaveza države prema sopstvenoj istoriji i budućim generacijama", zaključio je predjsednik Opštine Danilovgrad.
