Gorjanc-Prelević je objasnila da se više ne može spriječiti blokada Ustavnog suda od 13. septembra, zbog odlaska u penziju sudije Miodraga Iličkovića i nedostatka kvoruma za rad.
"Međutim, Ustavni sud bi mogao da proradi do lokalnih izbora 23. oktobra, ako bi odbor efikasno sproveo postupak i ako bi se utvrđeni predlog kandidata uputio Skupštini tako da se o njemu glasa na početku zasijedanja u oktobru", kazala je Gorjanc-Prelević agenciji MINA.
Kako je kazala, morao bi da se postigne izbor dvotrećinskom većinom u prvom krugu, jer drugi krug može da se zakaže tek poslije mjesec u novembru, poslije datuma predviđenog za lokalne izbore.
"Ne treba voditi dijalog o postizanju potrebne većine za imenovanja, ako taj dijalog znači ono što je značio – trgovinu, uslovljavanje, ucjenjivanje, uglavnom, sve što je neprimjereno izboru sudija Ustavnog suda", rekla je Gorjanc-Prelević.
Ona je rekla da je značaj izbora sudija, članova Sudskog savjeta i Vrhovnog državnog tužioca za vladavinu prava i napredak države ka Evropskoj uniji (EU) izuzetan.
Gorjanc Prelević je navela da odnos prema tim izborima pokazuje odnos svake političke partije prema državi.
"Trgovanje pozicijama u sistemu pravosuđa je krajnje neprimjereno, pa ako je to cilj dijaloga, bolje da se i ne izaberu", istakla je Gorjanc-Prelević.
Kako je kazala, prilikom prethodnog postupka izbora sudija Ustavnog suda, u kome niko od 18 kandidata nije dobio potrebnu većinu glasova u odboru, vidjelo se raspoloženje poslanika.
- Neki kandidati, koji su osvojili glasove, ponovo su se prijavili, a prijavili su se i novi, koji bi takođe mogli da dobiju podršku. Među njima su ljudi s ozbiljnim biografijama, od kojih svakako može da se izabere bar jedan, a i svih četvoro sudija, koliko se bira - dodala je Gorjanc Prelević.
Gorjanc-Prelević je, govoreći o izboru članova Sudskog savjeta, kazala da su profesori prava, Nebojša Vučinić i Radoje Korać, u prvom krugu glasanja dobili po 49 glasova, koja je dovoljna za njihov izbor u drugom krugu i očekuje da budu izabrani, ako ne dođe do nekog neočekivanog obrta.
"Preostaloj dvojici kandidata, advokatima Draganu Šoću i Fikretu Kurgašu, nedostajalo je po nekoliko glasova (četiri, odnosno šest) za tropetinsku većinu i nadam se da će je ovog puta postići", rekla je Gorjanc-Prelević.
Ona je dodala da postojeći članovi Sudskog savjeta, iz reda uglednih pravnika, ni jedan dan više ne treba da provedu u tom tijelu i da su, kako su radili, trebalo odavno da budu razriješeni.
Međutim, prema riječima Gorjanc-Prelević, i poslanici koji sebe smatraju reformatorima, neopravdano su im omogućili i dvostruke mandate, i da uđu u treći.
"Sada je krajnje vrijeme da se sebični partijski interesi pretpostave opštem interesu izbora novih članova tog savjeta, kojima bi se dala šansa da povrate povjerenje u taj ključni državni organ za rad pravosuđa", istakla je Gorjanc-Prelević.
Ona je naglasila da treba imati u vidu da je sada jedino bitan krajnji rezultat i može li država da obnavlja svoje organe i tako obezbijedi svoje funkcionisanje ili ne može.
"Od toga zavisi ne samo napredovanje ka EU, nego i opravdanje svrhe postojanja države", dodala je Gorjanc-Prelević.
Gorjanc-Prelević je kazala da je činjenica da od svih partija u Ustavnom odboru, samo poslanici Demokratskogf fronta (DF) i poslanica URA-e nijesu glasali ni za jednog od 18 kandidata za sudije Ustavnog suda, dok su drugi glasali za najmanje dva ili više.
"DF je ranije objavio da njihov protest nema veze s kandidatima, nego da izbore za Ustavni sud i Sudski savjet uslovljavaju partijskim interesom da se potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom", navela je Gorjanc-Prelević.
Ona je ocijenila da je, kako poslanica URA-e nije obrazložila zašto baš niko od kandidata s ozbiljnim biografijama nije zaslužio njen glas, moguće da je i tu motiv bio nekakav partijski interes.
"Opšti interes, da Ustavni sud radi, zahtijeva da se napravi izbor između postojećih kandidata, kojih je čak 19. To je to čime se raspolaže, i od tih ljudi mora da može da se napravi izbor. Stranke koje to opstruiraju rade protiv države", rekla je Gorjanc-Prelević.
Ona je pojasnila da izbori ne mogu da se održe ako Ustavni sud nema kvorum, jer je taj sud nadležan da odlučuje o žalbi o povredi prava u toku izbora.
"Međutim, Ustavni sud ima i druge važne važne nadležnosti, da odlučuje o ustavnim žalbama, o ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa, o privremenoj mjeri – obustavlja izvršenje pojedinačnog akta ili radnje, i sve to stoji dok se ne izabere bar jedan novi sudija", dodala je ona.
Gorjanc-Prelević je kazala da treba imati u vidu i da Ustavni sud veoma kasni sa odlučivanjem.
"Postoje ustavne žalbe o kojima nije odlučeno po više godina. Prema tome, nije dovoljno ni izabrati samo jednog sudiju. Kako stvari stoje, trebalo bi i povećati ukupan broj sudija, ali za to bi morao da se mijenja Ustav", navela je Gorjanc-Prelević.
Na pitanje da li je, zbog pregovora predstavnika stare parlamentarne većine o formiranju nove vlasti, priča o neophodnom izboru sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta u drugom planu, Gorjanc-Prelević je rekla da izgleda da jeste.
"Jer se na sastanku stare-nove parlamentarne većine razgovaralo samo o izboru novog rukovodstva Skupštine i Vlade", smatra Gorjanc-Prelević.
Kako je dodala, njihov nedavno potpisan politički sporazum je kao zajedničke ciljeve predvidio „popunjavanje mjesta u pravosuđu“ i „posvećenost evropskim integracijama“, pa bi novi propali izbor sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta na samom početku saradnje bio loš predznak za taj savez i njihovu vladu.
