On je, govoreći o ključnim mjerama koje bi trebalo preduzeti za oporavak privrede, kazao da je potrebno raditi i na održavanju nivoa postojećih investicija, te dodatno podržati djelatnosti koje mogu dati najbrže rezultate sa stanovišta povećanja domaće proizvodnje i rasta konkurentnosti.
“Tu se prije svega misli na sektore informacionih tehnologija, poljoprivrede i ribarstva, prerađivačke industrije, energetike, rudarstva i saobraćaja”, rekao je Golubović u intervjuu agenciji Mina-business.
On smatra da je u zavisnosti od razvoja epidemiološke situacije, potrebno razmotriti mogućnost nastavka subvencija za zarade u ugroženim sektorima i osloboditi privredne subjekte obaveze plaćanja poreza na nepokretnosti ili je umanjiti, ukoliko je bilo zabranjeno ili ograničeno obavljanje djelatnosti u prethodnom period, što su određene lokalne samouprave i učinile.
“Takođe, potrebno je stvoriti uslove za nesmetanu implementaciju trećeg paketa mjera podrške turističkoj privredi, posebno u dijelu odobravanja kredita za likvidnost i obrtna sredstva kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i poslovnih banaka, uz subvencionisanje kamatne stope u grejs periodu, te odobravanje subvencija na kamate pri reprogramu kredita”, rekao je Golubović.
Prema njegovim riječima, imajući u vidu još neizvjesnu epidemiološku situaciju za očekivati je da će kriza usloviti potrebu definisanja dodatnih mjera usmjerenih na održavanje poslovne aktivnosti i likvidnosti preduzeća, te njihov oporavak u srednjem roku.
“Oporavak ekonomije i dostizanje rezultata koji su ostvarivani u periodu prije pandemije potrajaće vjerovatno duže od jedne godine, ali će biti znatno ohrabrujuće kada trend oporavka otpočne, što će povećati optimizam i napor privrede za brži rast. Strukturne reforme ključne su za oporavak i makroekonomsku stabilizaciju stoga moraju biti u fokusu definisanja budućih politika”, naveo je Golubović.
On je podsjetio da je kriza izazvana pandemijom virusa Covid-19, koja ima dalekosežne posljedice na globalnu ekonomiju, zatekla zemlju na putu dinamičnog ekonomskog i sveukupnog razvoja.
“Zatvaranje međunarodnih granica radi sprječavanja širenja epidemije dovelo je do poremećaja lanaca snabdijevanja, nestabilnosti na finansijskim tržištima i značajnog pada ekonomske aktivnosti, posebno u sektorima turizma, saobraćaja i trgovine. Kakav je negativan uticaj pandemija imala na ekonomska kretanja u našoj zemlji govori podatak da je u drugom kvartalu zabilježen pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 20,2 odsto”, rekao je Golubović.
Kao posljedica slabljenja privredne aktivnosti, evidentne su promjene i na tržištu rada. Prosječan broj zaposlenih za deset mjeseci prošle godine manji je 12 odsto.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) registrovana stopa nezaposlenosti na kraju novembra prošle godine iznosila je 20,3 odsto i veća je 4,1 procentni poen u odnosu na isti period 2019. godine. Na evidenciji Zavoda je ukupno 47,05 hiljada nezaposlenih, što je u odnosu na isti period 2019. godine više 24,3 odsto.
“Privatna potrošnja, kao jedna od glavnih determinanti ekonomskog rasta, zabilježila je pad u drugom prošlogodišnjem kvartalu 15,6 odsto usljed značajnog smanjenja prihoda od turizma, zaposlenosti i zarada, kao i povećanja štednje zbog neizvjesnosti izazvane krizom. Povećana ekonomska neizvjesnost usporila je ili odložila investicione aktivnosti, a za deset mjeseci zabilježen je pad priliva stranih ulaganja 16,9 odsto”, precizirao je Golubović.
Kriza se, kako je naveo, odrazila na privredu u cjelini, a najviše na uslužne djelatnosti, imajući u vidu uticaj pandemije koronavirusa na turistički promet. Najpogođeniji sektori su turizam i transport, koji bilježe pad prihoda od 88 odsto, odnosno 30,5 odsto, dok je promet u trgovini na malo manji 18,3 odsto.
“Privreda je suočena sa teškoćama u održavanju poslovanja zbog pada produktivnosti uslovljene smanjenom tražnjom. Pad prihoda, a time i likvidnosti, rezultirao je otežanim izmirivanjem tekućih i dugoročnih kreditnih obaveza, te rastom broja blokiranih preduzeća i ukupnih dugova. Otežana je nabavka robe i repromaterijala, usljed graničnih procedura na suzbijanju širenja infekcije, a tokom perioda u kojem su granice bile zatvorene bio je veoma izražen nedostatak radne snage, posebno u sektoru građevinarstva”, smatra Golubović.
On je, govoreći o ulozi PKCG u donošenju paketa mjera Vlade za podršku privredi, kazao da Komora, od pojave koronavirusa u zemlji, u kontinuitetu prati dešavanja u privredi i izazove sa kojima se suočavaju privredni subjekti.
“U aprilu, maju i septembru realizovali smo istraživanja čiji je cilj bio da se identifikuju najveći izazovi u poslovanju, kao i očekivanja privrednika u narednom periodu. Komora je imala aktivnu ulogu u kreiranju mjera podrške ekonomiji. Rezultati pomenutih istraživanja, kao i informacije dobijene u neposrednoj, svakodnevnoj komunikaciji sa članicama, predstavljali su osnovu za formulisanje predloga mjera, koji su upućeni donosiocima odluka, u cilju iznalaženja optimalnih rješenja za očuvanje privredne aktivnosti”, rekao je Golubović.
Pored toga, Komora je organizovala rad Call centra čiji je osnovni zadatak bio informisanje i pojašnjavanje privrednim subjekatima mjera koje je uvodilo Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT).
“Suočavajući se sa posljedicama Covid-19 krize, Vlada je pokazala visok stepen uvažavanja zahtjeva privrede, što se prepoznaje kroz tri seta usvojenih mjera. One su bile adekvatne datom trenutku i usmjerene na očuvanje likvidnosti privrede i radnih mjesta”, rekao je Golubović.
On je podsjetio da je prvim paketom mjera obezbijeđena povoljna kreditna podrška privredi kod IRF-a, uveden je moratorijum na kredite kod finansijskih institucija, a država je odložila naplatu poreza, doprinosa i rente.
“Drugim paketom mjera stvorene su pretpostavke za očuvanje privrede i životnog standarda građana. Subvencijama za bruto zarade zaposlenih i stimulansima za nova zapošljavanja, pružena je direktna podrška preduzećima”, dodao je Golubović.
Sva preduzeća kojima je zbog suzbijanja pandemije bio zabranjen rad, izuzeta su od plaćanja fiksnog dijela računa za električnu energiju u aprilu, maju i junu.
“Obezbijeđen je ažurniji povraćaj poreza na dodatu vrijednost (PDV) od Poreske uprave i Ministarstva finansija, i produžen je rok carinske garancije za odloženo plaćanje carinskog duga, sa 30 na 60 dana. U okviru drugog paketa državne pomoći za poljoprivredu i ribarstvo planirana su izdvajanja vrijedna 17 miliona EUR”, naveo je Golubović.
U trećem paketu socio ekonomskih mjera podrške privredi i građanima za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, fokus je stavljen na stvaranju adekvatnog ambijenta za oporavak privrede, uspostavljanje ekonomskih aktivnosti na nivo prije krize i dalji razvoj.
“Ovim paketom redefinisane su pretpostavke drugoročnog razvoja, sa posebnim fokusom na IT sektor, turizam, poljoprivredu i industriju, uključujući energetiku, a sve u cilju diversifikacije domaće proizvodnje”, rekao je Golubović.
Privredna komora će nastaviti da analizira aktuelno poslovanje i daje preporuke za unapređenje poslovnog ambijenta i kreiranje novih mjera pomoći i podrške privredi.
Golubović je, odgovarajući na pitanje koji su najveći rizici po crnogorsku privredu u ovoj godini, kazao da je opravdano očekivanje da će ova godina biti u trendu rasta privrednih parametara, ali još ima puno nepoznanica u vezi sa rokom i intenzitetom pandemije u državi i svijetu, intenzitetom restriktivnih zdravstveno-sanitarnih mjera, te nivoom poremećaja na strani tražnje i ponude.
“Najveći uticaj, u smislu brzine oporavka ekonomije u ovoj godini, ima uspostavljanje avio-linija domaćih i stranih avio-prevoznika prema Crnoj Gori i dolazak održivog broja turista tokom sezone, kako iz regiona, tako i sa drugih emitivnih tržišta. Od toga zavisi i potražnja za domaćim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima”, ocijenio je Golubović.
Raspoloživost kredita za privredu, potencijalno povećanje kamatnih stopa, završetak i pokretanje novih infrastrukturnih radova, posebno imajući u vidu potrebu jačanja zdravstvenog sistema, koje može biti na uštrb kapitalnih investicija planiranih dugoročnim planom razvoja, predstavljaju, kako je naveo, faktore koji imaju značajan indirektni uticaj na privrednu aktivnost.
“U pogledu strukturnih reformi, glavni izazovi koje postavlja pandemija Covid-19 u ovoj godini su povezani sa jačanjem sektora javnog zdravstva, očuvanjem zaposlenosti i poboljšanjem socijalne zaštite, unapređenjem poslovnog okruženja i pružanjem podrške privatnom sektoru”, naveo je Golubović.
On je, ocjenjujući saradnju sa novom Vladom, kazao da Komora više od devet decenija na organizovan način radi na promovisanju nacionalne privrede i ostvarivanju interesa i ciljeva cjelokupne poslovne zajednice.
“Partnerski odnos Komore sa Vladom rezultira brojnim benefitima za privredu. Komora realizuje brojne aktivnosti koje su usmjerene na unapređenje poslovnog ambijenta, definisanje mjera ekonomske politike, donošenje propisa iz oblasti privrede i unapređenje konkurentnosti ekonomije”, rekao je Golubović.
On je naveo da očekuje da će novoizabrana Vlada, u interesu cjelokupne privrede, nastaviti sa mjerama podrške radi ublažavanja ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom.
“Vjerujemo da će posebna pažnja biti posvećena realizaciji mjera iz trećeg paketa u cilju što bržeg oporavka privrede i uspostavljanju ekonomskih aktivnosti koje će voditi ka dugoročnom održivom razvoju”, smatra Golubović.
U narednom periodu je, kako je ocijenio, neophodno i dalje raditi na formiranju podsticajnijeg regulatornog okvira koji će unaprijediti predvidljivost i sigurnost poslovanja, te obezbijediti bolju poziciju Crne Gore na listama konkurentnosti renomiranih međunarodnih organizacija, a u cilju kreiranja ambijenta koji će stimulativno djelovati na strane investitore.
“Vjerujemo da će se saradnja na unapređenju poslovnog ambijenta nastaviti i sa novom Vladom, jer je to u najboljem interesu privrede i društva u cjelini”, zaključio je Golubović.
