"Vidjeli smo kako funkcioniše ta realizacija na terenu, vidjeli smo kako je, recimo, Srpska pravoslavna crkva (SPC) organizovala ustoličenje mitropolita u Cetinju, u istorijskoj prijestonici Crne Gore. Dakle, to je smišljena provokacija", rekao je Goldstein.
On ističe da smo vidjeli smo kako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić doslovno izmišlja novi praznik i sugeriše Srbima, ma gdje bili, da okače zastave.
"Vješanje srpskih zastava na ovakav način u zemljama bivše Jugoslavije može lako prouzrokovati zlo. Da li nekome treba da izaziva konfliktne situacije? U mnogo varijanti raspleta takvih situacija ne završava dobro niti onaj koji provocira, ali ni onaj koji je cilj te provokacije. Još je važnije kakvu nam poruku šalju promoter takve ideje – Aleksandar Vučić sugeriše Srbima u susjednim državama da budu prvenstveno Srbi, a ne građani tih država. On se de facto ne predstavlja kao predsjednik svih građana Srbije, nego kao predvodnik, poglavica srpskog “plemena”. On formuliše svojevrsnu plemensku zajednicu u kojoj se svi Srbi okupljaju oko njega", smatra Goldstein.
Prema njegovim riječima, ta koncepcija države i nacije kao plemenske zajednice postavlja stvari u smislu s jedne strane “mi”, a s druge “oni” koji su “drugi” i “drugačiji”.
"Ona nužno generiše sukobe. Kad se Srbi izvan Srbije doživljavaju prvenstveno kao Srbi, a tek onda kao građani tih država, pogubno je za njihov položaj jer se oni sami isključuju iz političkog života države. To je vrlo sličan scenario onome što smo imali krajem ‘80-ih i početkom ‘90-ih", upozorava on.
Na pitanje koliko su osjetljiva pitanja vezana posebno uz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, Goldstein kaže da danas u Bosni i Hercegovini patriotske snage trebaju staviti “glave na kup” i usprotiviti se realizaciji te ideje.
"Kad kažem patriotske snage, ne kažem da sve te patriotske snage imaju isto mišljenje o Bosni i Hercegovini i kako bi ona trebalo izgledati, ali osnovni njihov zajednički nazivnik je integritet i teritorijalni suverenitet Bosne i Hercegovine i on se mora braniti. Te razlike, koje objektivno jesu značajne, u ovom trenutku treba staviti na stranu. Ovo što se sada događa sa “srpskim svetom” je daleko najopasniji izazov Bosni i Hercegovini, ali i drugim državama na prostoru bivše Jugoslavije, tu mislim i na Crnu Goru i Kosovo", navodi istoričar.
Tu je, napominje, i Sjeverna Makedonija kao potencijalno nestabilna država s puno drugačjiih, ali i puno sličnih problema u odnosu na već spomenute države.
"Crna Gora je u ovom trenutku na prekretnici – hoće li prevladati koncepcija koju je promovisana proteklih 15-ak godina otkako je Crna Gora postala samostalna država i došla do članstva u NATO-u i vrlo kasne faze u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji i zacrtala svoj vanjskopolitički put i poziciju ili će prevladati snage koje će ići na savezništvo s Rusijom te prema nekoj vrsti strateške koalicije sa Srbijom. Proeuropske snage su one koje bi na svim stranama valjalo podržati", ukazuje Goldstein.
Posjeta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Zagrebu, potpuno je nenajavljena i dogovorena u proteklih nekoliko dana, nakon, kako navodi Goldstein, dramatičnih događaja na Cetinju. Biće to, nada se, početak snažnijeg angažmana EU-a i NATO-a u odnosu na Crnu Goru.
"Hrvatska politika se mora snažnije angažovati i to je ono što je upravo napravljeno. Takvi potezi i manifestacije odlučnosti da se ne dozvoljavaju ovakvi pritisci sa strane Srbije bi, osim [hrvatskog predsjednika, Zorana Milanovića, trebali napraviti i drugi predsjednici, premijeri EU-a. Zapad do sada nije shvaćao svu dubinu spora oko ustoličenja mitropolita i oko Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve – oni su smatrali da je to isključivo vjersko pitanje, a budući da su države laičke, onda se u vjeru ne pačamo. Međutim, SPC je praktički državna crkva, ona promoviše srpske nacionalne ideje i patrijarh Porfirije je tu praktički u istom vagonu s Aleksandrom Vučićem, vidimo to i po pitanju Jasenovca i izgradnje memorijalnog centra", zaključuje Goldstein.
