Prema predlogu sporazuma, u koji su Vijesti imale uvid, crnogorska strana će se obavezati da obezbijediti zemljište potrebno za realizaciju projekata u takozvanim razvojnim zonama, tamo gdje to zakon dozvoljava, bez sprovođenja postupaka koncesija, tendera ili javnih nabavki.
Država će, kako se navodi, preuzeti odgovornost za izgradnju javne infrastrukture i pripremu planske dokumentacije, u saradnji sa imenovanim tijelom UAE ili njihovim zajedničkim preduzećem, te sprovesti sve zakonske mjere potrebne za realizaciju projekata.
“Vlada Crne Gore će preduzeti sve neophodne mjere i radnje kako bi obezbijedila zemljište potrebno za sprovođenje projekata (razvojna zona), gdje i ako je to dozvoljeno relevantnim zakonodavstvom, bez potrebe za sprovođenjem postupaka dodjele koncesija, javnih nabavki, javnih tendera i drugih postupaka predviđenih nacionalnim zakonodavstvom koje reguliše oblast državne imovine”, piše u dokumentu.
Takođe, Vlada će realizovati razvoj javne infrastrukture neophodne za sprovođenje projekata, omogućiti izradu sve neophodne planske dokumentacije za područja obuhvaćena projektima, u saradnji sa lmenovanim tijelom UAE (ili njihovim potencijalnim zajedničkim preduzećem) i sprovesti sve zakonodavne mjere potrebne za uspješno sprovođenje projekata”, piše u dokumentu.
Vijesti očekuju odgovore iz Vlade u vezi sa ovim dokumentom.
Prema dokumentu, ovi zajednički projekti bi bili od strateškog značaja i interesa i uključivali solarne, vjetro i hidroelektrane, sorana/vjetro hibridna rješenja, baterijska postrojenja, modernizaciju, proširenje i razvoj infrastrukture.
Uz to, zajednički projekti obuhvataju i modernizaciju, proširenje i razvoj energetske infrastrukture sa ciljem unapređenja energetske efikasnosti, diverzifikacije energetskog sektora, dekarbonizacije i jačanja sigurnosti snabdijevanja.
Zajednički projekti uključuju i primjenu naprednih postrojenja za proizvodnju i snabdijevanje energije korišćenjem niskougljeničnih i tranzicionih izvora energije, kao dio integrisanih projekata koji doprinose diverzifikaciji snabdijevanja energijom, stabilnosti elektroenergetskog sistema, sigurnom pristupu regionalnim i međunarodnim tržištima, kao i istraživanju i proizvodnji nacionalnih energetskih resursa.
Delegaciju koja će boraviti u UAE predvodi premijer Milojko Spajić, dok bi sporazum potpisali ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i tamošnji ministar energetike i infrastrukture Suhail Mohamed Al Mazrouei.
Dokument, kako se navodi, ne bi uticao na prava i obaveze iz drugih važećih sporazuma, kao ni na one iz članstva u regionalnim i međunarodnim organizacijama, uključujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) koji Crna Gora ima sa EU.
Vlade dviju država su i u martu ove godine potpisale slične sporazume vezane za ekonomsku saradnju i saradnju u oblasti turizma i razvoja nekretnina, što je izazvalo negodovanje dijela NVO sektora, građana i opština, dok je dokumentacija o tim procesima završila i u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
U predlogu sporazuma se navodi da će dvije strane u zajedničkim projektima imenovati jedno ili više tijela koja će da rade procjenu, sprovođenje i praćenje projekta, te da će biti ovlašćena da djeluju u ime Vlada i zaključuju posebne sporazume kako bi se projekti dodatno razrađivali.
“Ugovori, programi i sporazumi između tijela (ili njihovog potencijalnog zajedničkog preduzeća) sa Vladom Crne Gore, kao i oni zaključeni između samih tijela, sprovodiće se u potpunosti u skladu sa relevantnim zakonodavstvom Crne Gore, osim kada se radi o zakonodavstvu obje države u oblasti koncesija, javnih nabavki, tendera, postupaka javnog nadmetanja ili bilo kojih drugih postupaka koji se odnose na koncesije, nabavke, tendere i javna nadmetanja. UAE neće biti predmet nijednog mehanizma za rješavanje sporova predviđenih ugovorima, programima i sporazumima zaključenim izmedu imenovanih tijela UAE i Vlade. U slučaju sporova između samih tijela, nadležnost i mehanizmi rješavanja biće definisani pojedinačnim sporazumima”, navodi se u članu 4 dokumenta.
Sporazum će važiti pet godina i automatski će se obnavljati na uzastopne petogodišnje periode, osim ako ne bude raskinut. Svaka strana ima pravo da raskine sporazum u bilo kom trenutku, obavještavanjem druge u pisanoj formi putem diplomatskih kanala o takvom raskidu.
