Ustanova čiji je jedini preostali kvalifikativ grad u kojem se nalazi. Nosila je ime narodnog heroja Đorđa Lopičića, profesora i književnika, za kojeg se kaže da je svijet ugledao na Cetinju a meteorski sagorio 42. u jurišu proletera.
U razmjeni italijanskih zarobljenika izbjegao je koncentracioni logor Klos u Albaniji gdje je tamnovao osam mjeseci da bi ga drugo ratno proljeće razmijenilo za smrt u jurišu za oslobođenje Bugojna. U toj razmjeni je mnogo bolje prošao od Istranina Španjolca, istaknutog borca na španskom ratištu.
U mirnodopskim uslovima skončao je u 32 kvadrata sa spratnim toaletom i nasljeđem od pet hroničnih bolesti i slabovidošću zbog čega je dobio invalidninu i odbijanje mogućnosti nacionalne penzije. Pronađen je nekoliko dana nakon smrti u svom stanu, kaže do grla zakopčana statistika.
Elem, što ova Gospođa od slova i brojki otkriva u maniru mrtvozornika kad je u pitanju upis u Gimnaziju Cetinje i ostale srednjoškolske institucije u prijestonici u posljednje tri godine sa dodatnom konstatacijom o broju učenika na nivou opštine u srednjim školama prema evidenciji Ministarstva? Gimnazija: 23/24: 219 (112 M, 107 Ž); 24/25: 229 (130 M, 99 Ž); 25/26: 206 (115 M, 91 Ž). Srednja stručna škola: 23/24: 226 (124 M, 102 Ž); 24/25: 244 (124 M, 120 Ž); 25/26: 260 (126 M, 134 Ž); Srednja likovna škola: 23/24: 112 (20 M, 92 Ž); 24/25: 128 (22 M, 106 Ž); 25/26: 142 (29 M, 113 Ž). Ukupni broj učenika: 23/24- 557, 24/25- 601, 25/26- 608.
Ove brojke zajedno sa činjenicom da je „Gimnazija Cetinje“ prošle godine upisala 60 učenika a ove godine 40 izazivaju žučnu polemiku u koju se uključuje javno mnjenje kao što smo imali priliku da vidimo kroz reakcije na post za gostovanje u podkastu U fokusu profesorice Akademije dramskih umjetnosti, Dubravke Drakić.
Kratkim pregledom komentara u duhu povampirenog politikanstva i nacionalizma, profesorici se oduzima riječ jer je bila perjanica preživjele partije, jer statističari sumnjaju u paušalna otkrića i ne daju se tako lako govoru brojki bez detaljnije analize, misionari istina traže krivicu u upravi škole… Naime, politika škole je odavno izašla na ulicu i njene interne dileme iznesene su u javnost metodom rekla-kazala trgajući djelove i sklapajući mozaik kako kome odgovara.
Smjenom uprava škole posmatrači se upućuju u mehanizme održanja na vlasti koji su odvajkada isti: ražalovanje prethodnika i izmirivanje starih računa. Svemu pogoduje horska praksa istomišljenika koji uglas publici objašnjavaju što se upravo desilo intra muros škole sa ekvivalentom grada.
Demokratija sve više poprima oblike tiranije kreiranja i rušenja reputacije putem društvenih mreža stvarajući despotiju besmisla. Pobjednici raznih izbora proglašavaju se u odsustvu neistomišljenika.
Grad sa promotivnom tablom Cetinje, ne radi, sa izrekom Iskopa se ka cetinjske ulice, čitaj uoči izbora kao poligon za dokazivanje, sa imenom zgrade u blizini groblja Pogled u budućnost, sa zvaničnim i nezvaničnim Satirikonom ima mnogo više šarma od nafrakane kulturne prijestonice u neprestanom koncertiranju.
