Fond za zaštitu depozita (FZD) podnio je tužbu protiv CKB jer je u dva navrata isplatila po 50 hiljada eura osobama za koje se ispostavilo da su se falsifikovanim pasošima predstavljali kao deponenti Atlas banke. Traže da im CKB nadoknadi štetu od 100 hiljada eura sa kamatama.
Nakon što je nad Atlas bankom otvoren stečaj, Fond je obezbijedio isplatu garantovanih depozita do 50 hiljada eura preko Hipotekarne banke, NLB, Sosijete ženeral i CKB.
Prva sporna isplata bila je u maju 2019. godine u barskoj filijali CKB-a, a druga nakon dva mjeseca u hercegnovskoj. Da novac nije isplaćen pravoj osobi, saznalo se nakon što je pravi deponent podnio prigovor da nije preuzeo garantovani depozit od 50 hiljada eura. Ista situacija se u međuvremenu dogodila i u Hipotekarnoj banci, koja je, priznajući odgovornost za nastalu štetu, sa Fondom potpisala vansudsko poravnanje.
Tužba
U tužbi FZD se navodi je izostala dužna pažnja službenika banke koji su propustili da identifikuju klijenta na način propisan internim pravilima. Naknadnom provjerom je utvrđeno da perforirani broj pasoša nije isti na drugoj strani polikarbonatnog lista i na viza stranama. To su, smatraju u Fondu, službenici morali utvrditi provjerom, za šta im nije bilo potrebno stručno znanje.
Ukazuju da je obaveza banke da obučava službenike za rad sa deponentima kako bi mogli precizno odgovoriti na njihova pitanja u vezi sistema zaštite depozita, a što bi trebalo da kreira siguran poslovni ambijent isplate garantovanih depozita. Posebno ističu to da su nakon prvog registrovanog slučaja podizanja depozita u barskoj filijali, upozorili sve banke na ovakvu mogućnost, a nedugo potom se ista situacija dogodila u filijali CKB-a u Herceg Novom.
Iz Fonda ukazuju da to što je riječ o srbijanskim i hrvatskim pasošima ne umanjuje odgovornost banke koja odgovara za propuste svojih službenika, imajući u vidu da su obrasci putnih isprava isti kao crnogorski. Predlažu da se sprovede grafološko vještačenje kako bi se, upoređivanjem strana na kojima se nalazi broj pasoša, utvrdilo da li su službenici ispoljavanjem potrebne pažnje mogli utvrditi da se radi o ispravama koje nijesu validne.
Odgovor
CKB u odgovoru na tužbu tvrdi da su službenici u oba slučaja postupali sa propisanim nivoom pažnje. Odbacuju navode FZD ocjenjujući nevjerovatnim da tužilac smatra da se krivica službenika ogleda u nepoznavanju podzakonskih propisa iz oblasti bezbjednosti i putnih isprava i to ne Crne Gore, već Srbije i Hrvatske. Ukazuju da se pažnja bankarskog službenika reguliše Zakonom o platnom prometu koji zahtijeva nivo uobičajene pažnje, tvrdeći da su u oba slučaja službenici tako i postupali, savjesno i sa propisanom pažnjom.
S druge strane, iz banke postavljaju pitanje da li je FZD preduzeo sve mjere kako ne bi došlo do ovakvih situacija te dovode u pitanje sa kakvom bazom podataka Fond raspolaže. Pitaju se da li ta baza sadrži osnovne podatke korisnika ovog prava, njihovu fotografiju te kakve je informacije fond poslao bankama o licima koja su stekla pravo na isplatu depozita. Ukazuju da da prema opštim uslovima poslovanja banka ne preuzima odgovornost za autentičnost, valjanost i sadržaj dokumenata ako zloupotreba ili prevara nije otkrivena tokom odgovarajuću provjere, niti za bilo kakvu štetu uzrokovanu činjenjem bilo kog domaćeg ili stranog organa vlasti.
Juče je na pripremnom ročištu sudija Faruk Mušović kazao da će o zahtjevu Fonda za grafološko vještačenje i o zahtjevu CKB-a za IT vještačenje kako bi se utvrdilo kakve podatke je Fond uputio bankama u vezi ovog posla, odlučiti na glavnoj raspravi koja je zakazana za kraj februara.
Bez komentara
Iz banke nijesu bili voljni da komentarišu ovaj slučaj.
- Imajući u vidu da se radi o sudskom postupku koji je u početnoj fazi, nezahvalno je davati bilo kakve komentare, a pogotovo prejudicirati ishod spora ili iznositi pojedinosti koje se tiču tužbenog zahtjeva i toka postupka - navodi se u odgovoru CKB-a.
CKB: Žaliće se na presudu o naknadama
Iz CEZAP-a su juče saopštili da je Osnovni sud u Podgorici donio presudu po prvoj kolektivnoj tužbi u Crnoj Gori da je CKB povrijedila kolektivna prava potrošača time što je obračunavala naknadu za prijevremenu otplatu kredita od jedan, odnosno pola procenta.
Iz CKB su kazali da se radi o prvostepenoj presudi i najavili da će u zakonom propisanom roku uložiti žalbu. Naveli su da banka u svemu postupa u skladu sa odredbama Zakona o potrošačkim kreditima, Zakona o zaštiti potrošača, kao i drugim propisima koji uređuju oblast pružanja bankarskih usluga.
