Među njima je i Evropska centralna banka (ECB) koja je ove nedjelje počela javnu raspravu o digitalnom euru koji bi, prema početnim pretpostavkama, mogao biti u opticaju za nekoliko godina, pišu svjetski mediji.
ECB će u narednih šest mjeseci sprovoditi eksperimente o mogućoj vlastitoj virtuelnoj valuti ispitujući interes javnosti ali i potencijalne rizike, kako bi sredinom 2021. odlučila hoće li lansirati digitalni euro, ukazuje Politiko.
Idući u korak s digitalnim svetom 21. vijeka, glavna monetarna institucija EU objavila je ove nedjelje upitnik kako bi procijenila apetit javnosti za novim oblikom plaćanja, naglašava portal, dodajući da sa smanjenjem upotrebe gotovine mnoge centralne banke širom svijeta takođe razvijaju virtuelne verzije svojih valuta koje bi bile bezbjedne i privlačne njihovim građanima.
Digitalni euro, dodaje Politiko, možda neće izgledati puno drugačije od pregledavanja bankovnog računa preko telefona uz pomoć aplikacije, ali bi, u teoriji, postupak plaćanja bio različit i mogao bi da ubrza transakcije po nižoj cijeni.
Ipak, naglašava briselski portal, prije nego što bi digitalni euri bili dostupni potrebno je nekoliko zaštitnih mjera kako se ne bi ugrozili bankarski sistemi i privrede.
Pošto će štediše vjerovatno imati veću korist u držanju digitalnih eura od polaganja novca kod banaka koje za to naplaćuju naknade, banke bi u nedostatku depozita na kraju više naplaćivale pozajmice, što bi moglo usporiti razvoj privrede.
Stoga ECB razmatra ideje koje uključuju ograničavanje digitalnih eura koje svako može posjedovati ili naplaćivanje zahtjeva za većim količinama.
Jedan od razloga zašto je ECB baš sada odlučila da razvije digitalni euro jeste ublažavanje rizika koje donose virtualne valute koje razvija tehnološka industrija, prvenstveno libra koja bi postala lako dostupna za Fejsbukovih 2,7 milijardi korisnika što bi ugrozilo euro, dok bi finansije građana postale ranjive, naročito zbog stranih sila i kompanija koje prikupljaju podatke o njihovim navikama trošenja.
Izvori bliski projektu digitalnog eura tvrde da će biti potrebno „između 18 mjeseci i tri ili četiri godine“ da inicijativa zaživi, ukazuje agencija Frans pres.
Kao i ostale centralne banke, ECB ne želi da zaostane za virtuelnim novcem koji izdaju strani privatni igrači poput bitkoina i Fejsbukove libre koja se tek pokreće.
Privatne digitalne valute izuzetno su nestabilne, naglašava AFP i ukazuje da se cijena bitkoina gotovo prepolovila od najviših nivoa – oko 17.030 eura – koji su zabilježeni 2017. Stoga, dodaje AFP, posljednjih godina centralne banke počinju tražiti vlastiti virtuelni novac kao stabilnu alternativu bez rizika.
Banka za međunarodne nagodbe (BIS), mreža centralnih banaka, u januaru je najavila stvaranje radne grupe posvećene tom pitanju. Kineska centralna banka počela je testiranje vlastite digitalne valute u četiri grada u aprilu ove godine, dok je Francuska banka također počela eksperimente. Japanska banka je početkom oktobra saopštila da će pojačati istraživanje na tu temu.
Takođe, dodaje AFP, pandemija COVID-19 je pojačala elektronsko plaćanje, jer kupci češće izbjegavaju novčanice i kovanice zbog straha od zaraze korona virusom.
Kako nijedna centralna banka ne bi željela da se njeni građani masovno odlučuju za alternativne valute, tako za ECB nije pitanje hoće li, već kada će uvesti digitalni euro, piše Fajnenšl tajms i ukazuje da je Udruženje njemačkih banaka prošle godine tražilo da se dizajnira digitalni euro koji bi ponudio najbolju dostupnu tehnologiju udovoljavajući potrebama tržišta.
Za zemlje koje uvode službeni e-novac prva prednost je doprinos okruženju u kojem lokalne firme mogu izumiti srodnu finansijsku tehnologiju koja se vraća u digitalni sistem plaćanja, a druga se tiče korisnika koji će vjerovatno usvojiti prikladnija rješenja za plaćanja čim postanu dostupna. To ne znači da ECB danas poziva isključivo na takvu valutu već, ukazuje Fajnenšl tajms, nastoji da osigura nesmetano funkcionisanje platnih sistema ali i da promoviše međunarodnu ulogu eura.
Da će digitalni euro uskoro postati stvarnost, moguće i do kraja 2025, očigledno je iz pripreme pred javnu raspravu i prethodno objavljenog izvještaja, u kojem se, piše londonski list, navodi da ECB čvrsto stoji iza „cilja da će u budućnosti izdati digitalni euro“.
Povodom pravne regulacije digitalnih valuta, Fajnenšl tajms ocjenjuje da centralne banke širom svijeta treba da budu pažljive zbog rizika narušavanja sposobnosti banaka da kreditiraju privredu. Javne digitalne valute možda nijesu jedini odgovor, smatra guverner Engleske banke Endrju Bejli koji ističe da pored javne verzije treba razmotriti i ulogu privatnih digitalnih valuta, prenosi londonski list.
