U najkraćem, plan podrazumijeva uspostavljanje moderne mreže brzih vozova do 2040. godine, na način da putovanje na mnogim dionicama bude gotovo prepolovljeno. Mnogi radovi na mreži već su počeli, no dio njih tek predstoji.
U pitanju su koridori kojima će vozovi moći da se kreću brzinom većoj od 250 kilometara na sat.
U revolucionaran plan biće uložene stotine milijardi
Uspostavljanje brze željeznice uticaće na bolju povezanost između članica EU, više međunarodnih linija, skraćeno vrijeme putovanja, lakšu kupovinu karata, ali i mnogo bolju koordinaciju između nacionalnih željeznica.
Računa se kako će sve rezultirati otvorenom šansom i za nove željezničke operatere, ali i na rast broja putnika, te na potencijalno niže cijene prevoza.
Da EU ima ambiciozne planove povodom razvoja željeznica, potvrđeno je još ranije. Jer, tokom novije prošlosti, EU je podržala 804 projekta koja se odnose na razvoj infrastrukture ukupnim iznosom od 34,4 milijarde eura.
Međutim, eksperti procjenjuju kako će realizacija ambicioznog plana o brzim prugama do 2040. podrazumijevati ulaganja veća od 500 milijardi eura.
Drastična skraćenja trajanja putovanja
EK je, pritom, predstavila i mapu ‘skraćenog’ vremena putovanja na svim koridorima, uključujući i potpuno novu brzu željeznicu Pariz – Madrid – Lisabon.
Prema tim projekcijama, putovanje na relaciji Atina – Sofija – Bukurešt – Budimpešta, umjesto sadašnjih 39 sati, trajaće 18 časova.
Putovanje koridorom Rim – Berlin – Kopenhagen – Stokholm biće kraće devet sati, a na relaciji Ljubljana – Beč – Prag – Berlin pet sati. Jedan krak brze željeznice vodiće od Budimpešte ka Zagrebu, pri čemu će putovanje između ta dva grada biti kraće gotovo dva sata.
Zanimljivo je kako će putovanje od Talina do Rige biti skraćeno sa šest sati i 10 minuta na sat i 45, a od Madrida do Lisabona sa devet na tri.
Gdje smo tu mi: Iz Crne Gore dva 'brza' koridora
Na pitanje gdje smo tu mi, odgovor je da su iz EK računali i na znatno unapređenje željeznica i na području Zapadnog Balkana.
U dokumentu predstavljenom prošle sedmice, nalazi se i plan razvoja brze željeznice u regiji Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, a čiji je krajnji rok realizacije takođe 2040. godina. Ipak, u našoj regiji vozovi neće ići iznad 250 kilometara na sat, već do 160, odnosno 200.
U najkraćem, brza pruga od Podgorice, odnosno Bara, vodila bi u dva smjera. Jedan je prema Beogradu, pri čemu bi postojalo i račvanje ka Prištini i dalje Skoplju. Drugi je prema Tirani i Skoplju, odakle slijede račvanja prema Solunu i Sofiji.
U pitanju je plan izrađen na osnovu projekata koje su predvidjele same države naše regije.
Podsjetimo, Crna Gora je iz fondova EU već dobila podršku za radove na željeznici, a velika sredstva ranije je odigurala i Albanija, čija je pruga već decenijama možda i u najgorem stanju kada je u pitanju čitav kontinent.
