Prijedlog zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koji predviđa ukidanje plaćanja doprinosa kao modela preko kojeg se obezbjeđuje glavnina sredstava za funkcionisanje pružanja zdravstvenih usluga, mogao bi dovesti do urušavanja sistema zdravstva ili kreiranja takve situacije u kojoj će pružanje usluga biti jednako za sve – ali daleko ispod sadašnjeg nivoa, upozoreno je iz redova opozicije.
Ni dio vladajuće koalicije nije sasvim bez dilema u pogledu ovako radikalnog zaokreta u finansiranju javnog zdravstva, ali smatraju da odgovornost i uspješnost reforme pada na teret Vlade pa će im zbog toga dati šansu.
– Nije razrađeno do kraja kako će se finansirati zdravstvo, posebno u vrijeme kovid krize, pitanje je koliko je poželjno praviti ovako radikalne izmjene, ali odgovornost za primjenu snosi Vlada. Očekujem da su uradili adekvatne projekcije i proračune – kazala je poslanica Pokreta za promjene i potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
Odgovornost
Njen stav kritikovao je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša koji je ocijenio da je vladin prijedlog jedno, ali da u konačnom zakoni dobijaju glas parlamentaraca koji nose svoju odgovornost i ono što oni pretoče u zakone obavezno je i za izvršnu vlast.
Mugoša je kazao da se ne zna čija je ideja ova izmjena i ukidanje dosadašnjeg, takozvanog Bizmarkovog modela, doprinosa poslodavaca, odnosno zaposlenih preko čijih se izdvajanja finansira zdravstveni sistem.
On je kazao da je taj odnos sada bio 170 miliona iz doprinosa, a 130 iz budžeta, pa nije bio dostatan da u godini krize i pandemije podmiri sve potrebe pružanja adekvatnih usluga građanima, odnosno zdravstvenom sistemu.
Prema njegovim riječima, promoviše se koncept koji planira da ta sredstva nadomjesti iz poreza, ali nema odgovora na to što ćemo ako ne bude adekvatne naplate poreza.
– Kada plaćate doprinose, znate da oni idu direktno zdravstvu, a kod poreza ne znate gdje idu – kazao je Mugoša.
Poslanik DPS Halil Duković naveo je da se pribjegava konceptu koji primjenjuju razvijene zemlje poput Engleske i država Skandinavije koje karakteriše jaka ekonomija i fiskalna disciplina.
Duković je kazao da je nepoznanica zašto se Vlada opredijelila za neodrživ koncept i ostaje nepoznanica koji je motiv predlagača.
On je naveo da je Slovenija devedesetih godina eksperimentisala sa uvođenjem tog koncepta pa se poslije dvije godine vratila na model doprinosa.
Duković, kao i Mugoša, kazali su da bi novi sistem vodio i tome da u budućnosti ne postoji potreba za postojanjem Fonda zdravstva ili će on biti sveden na sektor u ministarstvu.
Rizici
Poslanik Socijalističke narodne partije Dragan Vukić poručio je predlagačima da dobro razmisle prije nego se odluče na primjenu ovog koncepta.
– Džabe nam je „Evropa sad“ i „Crna Gora odmah“ ako ne budemo mogli da se liječimo i ako će ovo uticati na jačanje privatnog zdravstva. Tada će moći da se liječi onaj koji ima novac, a ko ne bude imao slaćemo ga u Vladu da ga vi liječite. To isto važi za nestašicu ljekova. Ne puštajte pticu iz ruke zbog goluba na grani jer sve može da nas skupo košta – poručio je Vukić.
On je naglasio da je očigledno prijedlog baziran na želji da se privredni subjekti oslobode fiskalnog tereta i pokaže se da Vlada hoće da rastereti privredu i poveća njenu konkurenstnost.
– Ali to traži nadomještanje sredstava preko poreskog sistema i parafiskalnih opterećenja, koja opet dovedu do povećanja troškova tih istih subjekata – naveo je on.
Prema njegovim riječima, više je nego jasno da se novim modelom ulazi u rizičan period.
Ukoliko dođe do ukidanja, mora postojati neki finansijski okvir za poslovanje Fonda zdravstva, kroz garantovanje određenih procenata za punjenje njegovog budžeta.
Prednosti
Poslanik Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene Crne Gore kazao je da ukoliko se uspostavi efikasna naplata poreza i smanji odliv, kako je kazao, miliona iz budžeta, novi model finansiranja mogao bi da bude efikasan.
Prema njegovim riječima, sistem finansiranja putem doprinosa pokazao je manjkavosti jer je decenijama doveo do nekonkurentnosti i neprofitabilnosti, odnosno nije omogućavao da se naš zdravstveni sistem u jednom segmentu pozicionira i kao komercijalni pružalac zdravstvenih usluga strancima.
On je kao prednost istakao činjenicu da novi sistem omogućava zdravstvenu uslugu i nezaposlenima. Kazao je da je sve do odgovornosti svih nas - ako je bude, novi zakon ima budućnost.
Za Ivana Mitrovića iz DPS-a riječ je o rizičnom konceptu za koji je kazao da se može okvalifikovati kao „ne znamo da li se neko sprda“ sa građanima.
Rekao je da ga čudi polazište i nekih kolega koji zastupaju stav pa što ako ne uspije, vratićemo se na stari sistem kao Slovenija, „kao da nijesmo svjesni rizika koji on donosi“.
Konsenzus o medicinski potpomognutoj oplodnji
Za razliku od prijedloga zakona o zdravstvenom osiguranju, konsenzus ne samo poslanika već i stručne i medicinske javnosti, kroz dopune i angažman Ženskog kluba Skupštine Crne Gore, ostvaren je na plenumu o rješenjima koja donosi Prijedlog zakona o medicinski potomognutoj oplodnji.
Zakon omogućava veći broj pokušaja vještačke oplodnje, podiže granicu na 45, odnosno 50 godina, a uvodi i jedan pokušaj liječenja muške neplodnosi o trošku javnog zdravstvenog sistema.
Ocijenjeno je da će on, iako na mali, ali simboličan način doprinijeti i pomacima u borbi protiv pada prirodnog priraštaja.
Ipak, konstatovano je iz svih poslaničkih klubova da pitanje negativnog prirodnog prirašatja iziskuje u najmanju ruku posebnu kancelariju koja će se baviti tim pitanjem i definisanjem populacione strategije, bez koje nas čeka nimalo svijetla budućnost i smanjenje broja stanovnika koje prognoziraju sve relevantne projekcije i istraživanja Ujedinjenih nacija.
