Sve fotografije nastale su tokom 2023. godine, a ovogodišnji pobjednici biće poznati 22. juna. Većina radova problematizuje čovjekov odnos prema prirodi, ali i upozorava na štetne posljedice raznih procesa.
Upravo takvu poruku nosi i rad italijanskog fotografa Filipa Ferara (naslovna fotografija). U toj državi, pojedini maslinjaci napušteni su nakon što su stable trajno uništena pojavom biljne bakterije. Nakon toga, ali i velike prošlogodišnje suše, napušteno drveće zahvatili su i požari.
Indijska rijeka Damodar jedna je od mnogih koja je suočena sa posljedicama klimatskih promjena. Globalno zagrijavanje i poremećaj monsunskih sezona uzroci su dramatičnog širenja algi koje smanjuju slatkoću vode i reduciraju apsorbovanje kiseonika. Zbog toga je mještanima, koji žive od ribolova, u toj oblasti život sve teži. Autor fotografije je Sandipani Čatopadaj (Indija).
Za razliku od onih zabrinjavajućih, jedan lijep prizor nalazi se na fotografiji Ju Šin Li (Mjanmar). Ona je na jezeru Inle zatekla ribare koji žive u sinergiji i održivom suživotu sa prirodom. Tamo nema masovnog lova ribe, a ribari praktikuju da ulov odmah isprže na roštilju – i to na svojim drvenim čunovima. Održivi ribolov upravo je i jako važan zbog budućnosti zajednice na obali jezera Inle.
Erozije zemljišta proces su sa kojim su suočene i najrazvijenije države svijeta. Britanski fotograf Nil Vajt predstavio je rad nastao na obali Holdernes na sjeveru Engleske, gdje zbog erozije nestaju putevi, a sasvim je izvjesno da će i sela početi da propadaju. U pitanju je regija sa najvećom stopom erozije obale u Evropi.
Industrija je i dalje na većini planete ključni zagađivač, a fotograf iz Bangladeša Azim Kan Roni predstavio je primjer iz svoje države. Na njegovoj fotografiji su ciglane, koje su ubjedljivo najveći zagađivač vazduha u toj azijskoj državi. Dok se u 7.000 odvojenih peći godišnje proizvedu desetine milijardi cigli, teško je opisati koliko je razoran uticaj te industrije po životnu sredinu – pri čemu u sušnim sezonama uzrokuju katastrofalno zagađenje vazduha.
Fotograf Nil Hadavej u Španiji je naišao na veliku uzgajivačnicu ribe. I dok vještački uzgoj koristi vlasnicima, ali i čitavom tržištu, sam proces podrazumijeva veliku buku, koncentraciju ogromnog broja riba na malom prostoru, ali i konstantnu upotrebu hemikalija koje se koriste kako bi ribe bile zaštićene od infekcija.
Fotografija Robina Doda, nastala u Maroku, vjerna je ilustracija opstanka na ivici egzistencije. U fokusu je stablo kleke na vrhovima Atlasa. Iako nomadi njegove grane povremeno kidaju zbog ogrijeva, nastoje da zdravi izdanci ostanu netaknuti – jer oni odlično znaju koliki je značaj svakog drveta na sjeveru Afrike.
