Stav

Stav

Dušu i srce dijaspore ne mogu izbrisati

Aktuelni premijer Crne Gore, "brat" Zdravko Krivokapić, ni malo nije naivan političar, iako na prvi pogled, to može da izgleda. On ubrzano odrađuje veoma ozbiljan posao koji ima za cilj, pošto ne može Crnu Goru da "premjesti" u Srbiju, kako to ovih dana iz trenutno vladajuće koalicije uobičavaju da kažu, da što je moguće više tzvozvanih srpskog faktora ubaci u Crnu Goru, ovog puta putem uredbi koje ne moraju ići na Skupštinu. 

Dušu i srce dijaspore ne mogu izbrisati Foto: Privatna arhiva
Portal AnalitikaIzvor

Piše: Braho Adrović, književnik i novinar iz Berana

Time će, ako mu to pođe za rukom, uz Predlog zakona o biračkom spisku i prebivalištu, koji je već na javnoj raspravi i definitivno bitno će poremetiti demografsku strukturu stanovništva, pogotovo biračkog tijela, što direktno, na duži rok, ozbiljno dovodi u pitanje sudbinu i karakter Crne Gore, ozbiljno je ugrožavajući.

"Braćo i sestre", državljani Crne Gore, sve ovo govori, da se iza onako bezazlene i širokogrude političke face aktuelnog crnogorskog premijera, krije veoma lukava figura čovjeka koji nam je ubacio kosku, još uvijek aktuelnog ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, da se mi oko njega zabavljamo, a iza leđa nam po ubrzanoj proceduri potura uredbu o izmjeni uslova za sticanje crnogorskog državljanstva na osnovu takozvanog privremenog boravka, čime će, prema nekim proračunima u prvom talasu povećati broj birača iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije za oko 15.000! Na taj način, iako smijeni ministra Leposavića, može ga poslati u neku ambasadu ili za direktora nekih od agencija, za duplo ili troduplo veću platu, a zauzvrat dobiti nekoliko hiljada novih LEPOsavića, iako taj broj ministar unutrašnjih poslova, Sergej Sekulović, u cilju smirivanja javnosti, želi, koliko-toliko, umanjiti.

Ubrzano se radi i na izmjeni Zakona o prebivalištu i biračkom spisku (koji je već na javnoj raspravi) po kome će, ako bude usvojen, moći da se po "automatizmu" brišu iz registra mjesta boravka i sa biračkog spiska naši državljani za koje se provjerom na terenu utvrdi da im tu nije stalno mjesto boravka. Po tom osnovu, ako bih ja pošao recimo na mjesec dana da posjetim svog sina i svoju braću u Luksemburgu, bojim se da bi u jednom trenutku mogli utvrditi da trenutno ne živim u Beranama i da me po osnovu automatizma automatski izbrišu sa mjesta prebivališta i biračkog spiska. Ko mi garantuje da će te što provjeravaju interesovati što sam se ovdje rodio i što posjedujem svoju imovinu, ako su "utvrdili" da ne stražarim na mjestu svog stalnog prebivališta. Ovo, dakakao, malo karikiram, ali nije isključeno da se u nekim drugim uslovima nešto slično ne može i dogoditi. Elem, s obziraom da danas van Crne Gore živi najmanje još jedna Crna Gora, procjenjuje se da bi po ova dva osnova naša država ostala kraća za najmanje 45.000 građana u najvećem broju Bošanjaka i Albanaca i drugih pripadnika manjinskih naroda a sve sa krajnjim ciljem da i Crnogorci jednoga dana postanu manjinski!?

Naravno, da nije nikakav problem, utvrditi tačan spisak državljana koji trenutno žive i rade u Crnoj Gori i koliko ih je trenutno na privrmenom radu (a i na neradu) u inostranstvu. Je li dao Bog da se to već jednom, konačno, i utvrdi. I, naravno, neka se utvrdi i tačno mjesto trenutnog prebivališta naših građana. I to neka se učini javnim. Nije nikakva tajna i nije nikakava sramota. Sramota je i velika šteta što su morali da se sele odavde, privremeno ili trajno.

Sramota je, međutim, tvrditi da oni (naša diaspoara) ne treba da putem glasanja, odlučuju ko će ovdje biti na vlasti i kakava će država Crna Gora biti. Oni, ta naša dijaspora, ne da nijesu zainteresovani šta se u njihvoj domovini Crnoj Gori radi i kako se radi nego su, često, i više od nas samih koji ovdje živimo zainteresovani, a s obzirom na iskustva koja su stekli boraveći i radeći u zemljama Zapadne Evrope, Ujedinjenog Kraljevstva, Amerike i drugih zemalja, često bolje vide šta ovdje valja a šta ne valja od nas "sveznajućih" koji ovdje živimo i životarimo i međusobno se na ovaj ili onaj način satiremo do iznemoglosti.

Na stranu to što naše mlade ljude (djevojke i mladiće), koji su u gradovima i po selima na sjeveru Crne Gore, niko nije pitao kako godinama, pa i decenijama, žive nezaposleni i da li i kako borave na mjestima prebivališta, te osim toga što im je i zbog političkih razloga bivala ugrožena i bezbjednost, sada je lako utvrditi da ovdje nijesu stalno na prebivalištu. Po tom osnovu lako ih je izbrisati sa biračkog spiska. Ali, ako kao naši državljani, ne mogu glasati na prebivalištu svog rođenja - u svom zavičaju, zašto ne bi mogli glasati na svom novom privremenom prebivalištu, recimo u najbližim ambasadama, konzularnim predstavništvima ili privremeno uspostavljenim biračkim mjestima? Ovo stoga što ima dosta zemalja Evropske unije gdje je to dozvoljeno kao na primjer u Hrvatskoj. Mi nijesmo toliko velika zemlja da bi se tako olako mogli odricati svojih iseljenika.Tim prije kada se zna da su oni kad je god ovdje bilo teško hrlili da pomognu. Znamo da su mnogi i dolazilii da poginu za svoju Crnu Goru, kao u slučaju onog potopljenog broda,c rnogorskih dobrovoljaca! I još jedno, ko ikome od naših državljana može garantovati da će do kraja svog života moći da ostanu u zemljama u kojima sada borave i žive. Mnogi su i bez stalnih dozvola boravka, na crno i slično, odnosno onako kako silom prilika moraju.

Bilo kako bilo, voljom neprirodno uspostavljene trenutne skupštinske većine i izmjene uslova za sticnje državljanstva i zakona o prebivalištu i biračkim spiskovima se mimo volje većine grđna mogu usvojiti i time naša ogromna dijaspora jednostavno izbrisati sa svih spiskova, kao da ne daj Bože ne postoji.. Ipak, i pored svega toga, srce i dušu naših državljana koja je uvijek u svojoj domovini i u svojem zvičaju ničija sila ne može izbrisati. U ovom trenutku to je najvažnije.

Portal Analitika