Nagrade je uručila predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović koja je kazala da je Trinaestojulski ustanak, svojom masovnošću i duhom zajedništva u otporu okupatoru, prevazišao granice Crne Gore i time ostao zabilježen kao jedan od najznačajnih događaja u evropskoj istoriji proteklog vijeka.
„Ovaj događaj je najplemenitija i najuzvišenija vrijednost Crne Gore, koja nas istovremeno podsjeća na ogromne žrtve naših predaka i opominje da se njihovog djela i pregnuća moramo sjećati sa posebnim pijetetom i dužnom pažnjom. U obavezi smo, ne samo danas, nego svakog dana, da podsjećamo sebe i generacije koje dolaze na heroje pale za slobodu naše otadžbine, njihovo pregalaštvo i uzvišeni cilj koji ih je vodio i nosio tokom surovih dana rata – da nam ostave slobodnu i sigurnu zemlju“, navela je ona.
Ističući da je danas, kada obilježavamo 144 godine od Berlinskog kongresa i 81 godinu od Trinaestojulskog ustanka, naša zemlja napravila brojne pomake, ali i da je pred nama još dosta obaveza kako bismo izgradili državu u kojoj će se svaki građanin osjećati sigurno, dostojanstveno i ravnopravno. Ona je poručila da Crna Gora mora biti demokratska, građanska i evropska država, država socijalne pravde i jednakosti, država međunacionalnog i međuvjerskog sklada i suživota, država slobodnih i pomirenih pojedinaca, kao i država ekonomskog i svakog drugog prosperiteta.
Đurović je podsjetila da svi pojedinci koji vrše odgovorne dužnosti moraju dati maksimalan doprinos u ostvarenju pomenutih vrijednosti.
„Sa ovog mjesta želim da poručim da ne smijemo skrenuti sa puta antifašizma koji je plaćen krvlju i koji predstavlja putokaz našim i dolazećim generacijama. Svjesni odgovornosti trenutka u kojem se nalazimo i obaveza prema našim građanima, radićemo sve da u miru i prosperitetu razvijamo skladan suživot u našoj zajedničkoj kući.“
„Potrebno je da se izborimo, prije svega, sa sobom, sa svojim ambicijama i sujetama, jer su vjekovi iza nas, ali i pred nama. Da bismo bili jaka i poštovana država, sami je moramo poštovati, odoljeti nerealnim pritiscima i ne dozvoliti da se zaustavi evropski put Crne Gore i izostane borba za njeno pravno osnaživanje i jačanje institucija. U tom smislu, moramo odgovoriti izazovima koji su pred nama, i našu zemlju, kao predvodnicu u regionu, uprkos pritiscima i spoticanjima, uvesti što prije u evropsku porodicu naroda“, kazala je predsjednica Skupštine.
Čestitajući dobitnicima, Đurović je izrazila očekivanje da će i njihovo buduće stvaralaštvo doprinositi afirmaciji Crne Gore i njenih tradicionalnih vrijednosti, kao i izgradnji sloge i zajedništva u njoj.
U okviru svečanosti prisutnima se u ime Žirija obratila predsjednica Jasmina Nikčević, koja je zahvalila laureatima na postignutom stvaralaštvu, naglasivši da je njihov rad "svojevrsna potvrda da vječita iskra 13. jula živi i traje u djelima ovakvih umjetnika, kroz čudesnu sublimaciju vrhunske kreativnosti, snage, slobode, kosmopolitizma."
U ime ovogodišnjih dobitnika, obratio se književnik Andrej Nikolaidis, koji je kazao da je ustankom 13. jula „po kojem nagrada koju danas ponizno prima nosi ime, počela crnogorska borba protiv ovozemaljskog, fašističkog zla koje će koju godinu kasnije biti poraženo“.
Kako je istakao, 13. jul predstavlja najveći datum u crnogorskoj istoriji „datum koji simboliše antifašizam, koji je jedna od najvećih živih vrijednosti ovog nikad ciničnijeg svijeta.“
„Ustanak koji su Crnogorci podigli 13. jula dovršen je pobjedom u Drugom svjetskom ratu. Istorija se smije ideji konačnih pobjeda i konačnih poraza. Danas mnogi u Crnoj Gori tvrde kako je pitanje civilizovanosti, takoreći građanskog bontona, ignorisati fašizam i sa njim praviti kompromise i takozvana „istorijska pomirenja”. Niske pobude obično se maskiraju u uzvišenu retoriku. Izdaja, pa i izdaja vrijednosti 13. jula, po pravilu se prikazuje kao zalog za bolje sjutra“, rekao je Nikolaidis.
