Kako se navodi u saopštenju koje potpisuje direktor Media centra Goran Đurović, smatraju da se predlogom Odluke značajno unapređuje normativni okvir za stvaranje profesionalnog lokalnog javnog emitera. Predlagači su, kako kaže, najvećim dijelom koristili nova rješenja koja su predviđena nacrtom Zakona o Javnom medijskom servisu Radio i TelevizijaCrne Gore i nacrtu Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, čije se usvajanje očekuje u oktobru ove godine.
“Suštinsko unapređenje u predlogu Odluke se odnosi na promjenu procedure izbora ključnog upravljačkog tijela u RTV Podgorica. Važećom odlukom o RTV Podgorica je predviđeno da članove Savjeta predlažu: javne službe iz oblasti kulture i sporta čiji je osnivač Glavni grad; obrazovne institucije; nevladine organizacije sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada iz oblasti kulture i medija, zaštite ljudskih prava i sloboda ili zaštite potrošača; turističke organizacije, privredna društva iz oblasti turizma sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada; privredna društva, mala i srednja preduzeća i preduzetnici sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada”, navodi Đurović..
Na osnovu važeće odluke, kako dodaje, političke partije koje vrše vlast su lako mogle da utiču na izbor podobnoh članova Savjeta preko onih ovlaštenih predlagača koji se direktono finansiraju iz budžeta Glvnog grada ili države.
Novim predlogom Odluke je, prema njegovim riječima, predviđeno da članove Savjeta predlažu i imenuju: Univerzitet Crne Gore; udruženja poslodavaca koja su zastupljena u Socijalnom savjetu; nevladine organizacije iz oblasti kulture i medija ili oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda; sindikati koji su zastupljeni u Socijalnom savjetu; Nova struktura Savjeta kao i pooštreni kriterijumi za izbor članova su bolje normativno rješenje koje može dati rezultat ukoliko se dosljedno primijeni.
"Takođe, predlogom nove Odluke povećava se odgovornost menadžmenta za ispunjavanje usvojenih programskih i fiansijskih planova. Dobar iskorak je i uvođenje novog instituta Ombudsmana koji treba da pomogne u poboljšanju primjene profesionalnih standarda RTV Podgorica.
Pored dobrih rješenja postoji i nekoliko nedovršenih normi koje mogu otvoriti prostor za partijski uticaj na rad RTV Podgorica i koji bitno mogu uticati na kvalitet samog akta ali i na ostvarenje proklamovanog cilja da se dođe do profesionalnog i samostalnog lokalnog javnog emitera", ističe Đurović.
Media centar, kako kaže, predlaže da se dopuni član 6 predloga Odluke koji propisuje da član/ica Savjeta ne može biti funkciner političke partije i to ne samo tokom vršenja funkcije nego i tri godine nakon obavljanja funkcije. Ovo tim prije jer isti kriterijumi kojim se definiše sukob interesa važe osim za članove Savjeta i za direktora RTV Podgorica.
"Ukoliko bi ostalo postojeće rješenje, bilo bi moguće da partijski funkcioener vladajuće strukture podnese ostavku na partijske funkcije a već narednog dana bude izabran za člana Savjeta ili za direktora RTV Podgorica. Sličnu situaciju imali smo 2018. godne kada je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Baru, Slobodan Pajović, podnio ostavku na mjesto odbrnika, a već nakon nekoliko dana izabran za člana Savjeta RTCG. Ukoliko se ne dopuni ovaj član predloga Odluke, na način kako smo predložili, smatramo da se sa namjerom stvara prostor za nekog partijskog funkcionera vladajuće strukture da postane član Savjeta ili direktor RTV Podgorica. Po istoj logici kao što odbornici, poslanici i kandidati za odbornike i poslanike ne mogu da budu članovi Savjeta ili direktor RTV Pogorica tri godine nakon obavljanja funkcije ili kandidature, tako ni funkcioneri stranaka ne smiju dobiti povlaštene uslove", dodaje Đurović.
Druga suštinska primjedba koja se odnosi ne predlog nove Odluke o RTV Podgorica je, kako dodaje, u vezi sa potrebom pooštravanja kriterijuma za nevladine organizacije kao ovlaštene predlagače za jednog člana Savjeta.
"Media centar predlaže da se unaprijede kriterijumi za imenovanje predstavnika nevladinih organizacija u Savjetu i omogući da samo NVO koje su u prethodne tri godine prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata zaSavjet, imale realizovane projekte u iznosu od najmnaje 3000 eura godišnje, i to u oblasti u kojoj predlažu kandidata, mogu učestvovati u procesu imenovanja člana Savjeta. U nacrtu Zakonu o RTCG je propisano identično rješenje koje predviđa novčani cenzus za NVO kao ovlaštene predlagače", kaže Đurović.
Ovaj podatak o godišnjem budžetu NVO, kako napominje, lako je provjerljiv preko godišnjeg finansijskog izvještaja kojeg NVO dostavlja Poreskoj upravi.
"Jedino se na ovaj način može osigurati da NVO koje imaju dokaziv aktivizam izberu svog predstavnika koji će zastupati interese javnosti na valjan način. Ukoliko se dozvoli da fiktivne NVO učestvuju u procesu, moguće su manipulacije koje će dovesti do kompromitacije procesa. Ukoliko se ne prihvati predlog Media centra biće ovo značajan korak unazad u pogledu kvaliteta procedure za izbor članova Savjeta koji stvara sumnju da će se pokušati ostvariti partijski interes posredstvom fiktivnih NVO", kaže Đurović.
Takođe, kako dodaje, Media centa predlaže da se u članu 17 Odluke doda se novi stav 2 kojim će se osigurati da se za ostvarivanje osnovne djelatnosti RTV Podgorica iz budžeta Glavnog grada preusmjeravaju se sredstva na godišnjem nivou u iznosu od najmanje 1,6% ukupnog godišnjeg budžeta.
"Bez finansijske samostalnosti nije moguće osigurati ni uređivačku samostalnost javnog emitera. Nacrt Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama propisuje novi način finansiranja lokalnih javnih emitera pa je naš predlog upravo u skladu sa očekivanim novim rješenjima", napominje Đurović.
Media centar, prema njegovim riječima, smatra dobrim rješenjem što će nakon usvajanja ovog akta u Skupštini odmah biti sprovedena procedura za izbor novih članova Savjeta RTV Podgorica.
"Isto rješenje je Media centar predložio prilikom izrade novog Zakona o RTCG što je podržano od 50 NVO. Nadamo se da će uskoro biti donijet i novi Zakon o RTCG i odmah izvršen izbor novih članova Savjeta RTCG. Javne medijske servise treba osloboditi partijskog neprimjerenog uticaja a to se jedino može uradi na osnovu dobrih zakonskih propisa. Odlaganje primjene dobrih zakonskih rješenja omogućiće samo da partije sadašnje vlasti i opozicije zadrže uticaj nad javnim medijima. Od toga građani nemaju nikakve koristi", smatra Đurović.
