Crnoj Gori su potrebne investicije usmjerene na povećanje produktivnosti i stvaranje veće vrijednosti, koje će otvoriti nova radna mjesta, podstaći dodatna ulaganja i ojačati izvozne kapacitete domaće ekonomije, kako bi se u što kraćem roku smanjio trgovinski deficit.
To je poručeno na događaju povodom predstavljanja izvještaja „Trendovi kretanja stranih direktnih investicija u Crnoj Gori od 2015. do 2025. godine“, koji je za predstavnike diplomatskog kora i Skupštine Crne Gore, organizovao Savjet stranih investitora u Crnoj Gori, saopšteno je iz PR centra.
Predsjednik Odbora direktora Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori i izvršni direktor kompanije One, Branko Mitrović, kazao je da se izvještaj ne bavi samo ukupnim nivoom investicija, prilivom i odlivom kapitala, već i njihovom strukturom i promjenama koje su se dogodile tokom prethodne decenije.
„Analizirali smo šta se trenutno dešava na crnogorskom tržištu, koliko je Crna Gora atraktivna za privlačenje novih investicija, kao i šta možemo očekivati ulaskom u Evropsku uniju“, kazao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, jedan od ciljeva izvještaja jeste da ukaže na oblasti na koje ključni donosioci odluka treba da usmjere pažnju, kao i na promjene koje su potrebne kako bi Crna Gora privukla bolje i kvalitetnije investicije.
„Potrebne su nam investicije koje povećavaju produktivnost i stvaraju veću vrijednost za Crnu Goru, kroz otvaranje novih radnih mjesta i nova ulaganja. Takve investicije trebalo bi da doprinesu i povećanju izvoza crnogorske ekonomije, kako bismo u što kraćem periodu smanjili trgovinski deficit“, zaključio je Mitrović.
Autor izvještaja i ekonomski analitičar, Mirza Mulešković, kazao je da su podaci za izvještaj prvenstveno prikupljeni iz zvanične statistike Centralne banke Crne Gore, kao glavnog proizvođača podataka o stranim direktnim investicijama, navodeći da su zbog sagledavanja šireg konteksta koristili i izvore Svjetske banke, Evropske komisije i Agencije za investicije Crne Gore.
On je ukazao da zvanična statistika sadrži podatke o prilivu, odlivu i neto stranim direktnim investicijama, ali ne i njihovu detaljnu strukturu po sektorima, navodeći da ograničenje postoji i kod utvrđivanja zemlje porijekla investicije, jer se kapital evidentira prema državi iz koje je izvršena uplata, a ne nužno prema stvarnom porijeklu investitora.
„Imamo podatke o prilivu, odlivu i neto stranim direktnim investicijama, ali nemamo njihovu strukturu po sektorima. Ako želimo ciljane politike, moramo znati u koje sektore investicije dolaze“, naveo je Mulešković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je 2024. godine bila regionalni lider po udjelu neto stranih direktnih investicija u bruto domaćem proizvodu, sa 7,2 odsto. Tokom 2025. na prvom mjestu bilo je Kosovo sa oko deset odsto, nakon čega su slijedile Crna Gora i Albanija
„Kada posmatramo ove podatke, možemo reći da Crna Gora ima stabilan priliv stranih direktnih investicija. Dakle, problem nije njihov obim, već struktura, i to je ključna poruka izvještaja za donosioce odluka“, rekao je Mulešković.
Govoreći o promjenama u strukturi investitora, Mulešković je kazao da je posljednjih godina smanjen priliv iz Rusije, dok je zabilježen rast investicija iz Srbije i Turske. Većina kapitala iz Turske tokom 2024. i 2025. godine bila je usmjerena na nekretnine, dok je manji dio uložen u kompanije i banke.
„Ulaganja u nekretnine nijesu neproduktivna, ali imaju nižu produktivnost. Ako imamo veliki rast investicija u nekretnine, on mora biti praćen ulaganjima u kompanije i druge produktivne djelatnosti ukoliko želimo stabilan i dugoročan ekonomski rast“, poručio je Mulešković.
On je naglasio da se investicije ne smiju ocjenjivati samo prema njihovom novčanom iznosu, već prema dodatoj vrijednosti, broju novih radnih mjesta i uticaju na razvoj novih djelatnosti.
Kao jedan od sektora sa najvećim potencijalom izdvojio je energetiku.
„Prema nacionalnim dokumentima i strategijama, Crnoj Gori će za sprovođenje energetske i zelene tranzicije biti potrebno više od četiri milijarde eura. Naredna faza mora biti usmjerena na investicije u produktivne sektore, projekte koji otvaraju više radnih mjesta i razvijaju nove, visokoproduktivne djelatnosti“, kazao je Mulešković.
Smatra da strane direktne investicije treba iskoristiti za diversifikaciju crnogorske ekonomije, što je zajednička preporuka međunarodnih izvještaja.
„Strane direktne investicije mogu i treba da budu iskorišćene za diversifikaciju naše ekonomije. To mora biti ključni cilj i prije i nakon članstva Crne Gore u Evropskoj uniji“, poručio je Mulešković.
Autorka uvodnika izvještaja prof. dr Gordana Đurović kazala je da je Crna Gora nakon obnove nezavisnosti svoj razvoj u velikoj mjeri zasnivala na stranim direktnim investicijama, navodeći da je trgovinsko povezivanje sa Evropskom unijom napredovalo brže od investicionog.
Ona je istakla da približno trećina priliva stranih direktnih investicija formalno dolazi iz država EU, dok se sa tim tržištem odvija oko polovine ukupne crnogorske trgovine.
„Ako kažemo da imamo razvojni model zasnovan na stranim direktnim investicijama, onda je jasno da je trgovina napredovala brže. Zbog toga moramo više raditi na atraktivnosti naših sektora“, kazala je Đurović.
Prema njenim riječima, investitore je u Crnoj Gori do sada prvenstveno privlačila lokacija, posebno tržište nekretnina, dok je potrebno stvarati uslove za ulaganja koja donose tehnologiju, nove brendove i razvoj proizvodnih djelatnosti.
Đurović je ocijenila da bi pristupanje Evropskoj uniji moglo poboljšati percepciju crnogorskih institucija, vladavine prava i političke stabilnosti, a time podstaći i veći priliv kapitala iz EU. Ipak, upozorila je da članstvo samo po sebi nije garancija rasta investicija.
„Može doći do početnog pozitivnog efekta nakon pristupanja, ali niko ne može garantovati rast stranih direktnih investicija. Mnogo će zavisiti od domaćeg poslovnog ambijenta, spremnosti države da ponudi dodatne podsticaje, ali i od geopolitičkih okolnosti“, rekla je Đurović.
Kao ozbiljno ograničenje razvoja izdvojila je nedostatak investicija u realnom sektoru, navodeći da je učešće prerađivačke industrije u bruto dodatoj vrijednosti palo ispod deset odsto i da je na najnižem nivou od obnove nezavisnosti.
„Moramo učiniti mnogo više kako bismo promijenili takvu strukturu, posebno kroz ozelenjavanje ekonomije i ulaganja u proizvodne sektore“, poručila je Đurović.
Ona je zaključila da će ulazak na tržište EU donijeti snažniju konkurenciju i izazove za crnogorske kompanije, ali da očekuje da će koristi od članstva biti znatno veće od troškova.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Boris Mugoša, podsjetio je da već duže ukazuje na nepovoljnu strukturu stranih direktnih investicija, dodajući da nije pristalica njihovog ocjenjivanja samo na osnovu apsolutnih iznosa.
„Apsolutni iznosi u posljednjem periodu imaju veze i sa inflacijom, koja značajno povećava cijene građevinskog materijala i vrijednost samih investicija“, kazao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, suština je utvrditi da li strane direktne investicije doprinose diversifikaciji privrede.
„Crnogorsku ekonomiju definišem jednom rečenicom – ona raste, ali se ne razvija. Odnosno, ne razvija se dinamikom koja bi trebalo da prati njen rast“, rekao je Mugoša.
On je kazao da nije zadovoljan trendom povećanja ulaganja u nekretnine, jer takve investicije mogu donijeti kratkoročne rezultate, ali ne rješavaju strukturne probleme ekonomije, ocijenjujući da su mnogo važnije produktivne investicije „koje će u Crnu Goru donijeti nova znanja i nove prakse, ali i otvoriti prostor za zapošljavanje.“
Mugoša je ocijenio da se pitanje investicija mora posmatrati zajedno sa velikim spoljnotrgovinskim deficitom.
Prema podacima koje je iznio, deficit je prethodne godine dostigao istorijski maksimum u apsolutnom iznosu, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na istorijskom minimumu od 12,8 odsto.
„Turizam može da nadoknadi dio naših nedostataka, ali ekonomija ne može da se zasniva samo na turizmu i potrošnji“, rekao je Mugoša.
On je naveo da je deficit posljedica nedovoljne proizvodnje i izvoza, dodajući da razvoj crnogorske ekonomije, osim na turizmu, mora biti zasnovan i na energetici, poljoprivredi, drvopreradi i informacionim tehnologijama.
„Nadam se da će strane direktne investicije u periodu pred nama dati mnogo veći doprinos diversifikaciji crnogorske ekonomije. To treba da bude naš zajednički cilj“, zaključio je Mugoša.
