Viši sud je, podsjeća Đurović, 10. maja donio presudu kojom je potvrdio da je Boris Raonić nezakonito izabran na funkciju generalnog direktora RTCG u avgustu 2021. godine zbog postojanja sukoba interesa. Presudom je ostavljena mogućnost Savjetu RTCG da od preostalih kandidata na konkursu iz 2021. godine izabere novog generalnog direktora ili da ponovo raspiše konkurs.
Kako napominje, u presudi Višeg suda jasno piše: “Pravna posljedica poništaja odluke o imenovanju je ponovni izbor između prijavljenih kandidata ili poništaj konkursa, u kom postupku tuženi (Savjet RTCG) ima priliku da ponovo razmatra preostale prijave i da odluči u skladu sa zakonom.”
“Ukoliko na današnjoj sjednici Savjet RTCG bude glasao o Borisu Raoniću kao “preostalom” kandidatu za izbor na funkciju generalnog direktora, protiv predsjedika Savjeta RTCG Veselina Drljevića podnijećemo i krivičnu prijavu zbog zloupotrebe službenog pložaja na osnovu člana 416 Krivičnog zakonika:
„(1) Službeno lice koje protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
Takođe, podnijećemo krivičnu prijavu i protiv Borisa Raonića zbog podstrekavanja članova Savjeta na vršenje krivičnog djela što je propisano članom 24 Krivičnog zakonika:
„Ko drugog sa umišljajem podstrekne da učini krivično djelo, kazniće se kao da ga je sam izvršio.“
Umjesto da članovi/ce Savjeta podnesu ostavke jer su svjesno, sa umišljajem, birali 2021. godine Borisa Raonića na funkciju generalnog direktora, oni razmišljaju da ga danas, protivzakonito i suprotno odluci suda, ponovo izaberu na istu funkciju“, navodi Đurović.
Prema njegovim riječima, ideja da se na današnjoj sjednici Savjeta ponovo glasa o Raoniću kao kandidatu za generalnog direktora pokazuje pogubnost partijskog biranja članova Savjeta u kojem je samo Marijana Camović Veličković (predstavnica sindikata) javno pokazala da ima integritet i da se suprotstavlja nezakonitim radnjama u javnom medijskom servisu.
„Namjera da se današnja sjednica Savjeta RTCG zatvori za javnost je pokazatelj netransparentnosti koja je nastavak loše prakse koju je uspostavio DPS dok je u potpunosti kontrolisao RTCG“, smatra Đurović.
Kako ističe, da bi RTCG postao istinski javni servis nije dovoljno da se u informativnim emisijama pojavljuju predstavnici svih političkih partija i manjeg broja odabranih NVO, nego je potrebno da i ova institucija poštuje zakone jer ukoliko je generalni direktor RTCG izabran nezakonito, ukoliko Savjet RTCG donosi nezakonite odluke, ukoliko RTCG radi netransparentno, onda takav javni servis ne može da obavlja svoju funkciju i kontroliše rad drugih institucija. uključujući Vladu, Skupštinu.
Takođe, nezakonito izabrani generalni direktor je idealan partner onih koji vrše vlast jer se lako može ucjenjivati posredstvom inspekcijskih organa.
“Nadamo se da će nova većina nakon parlamentarnih izbora imati bolje namjere i da će hitno usvojiti novi Zakon o RTCG kojim će se eliminisati partijski uticaj na izbor članova Savjeta, te da će se odmah sprovesti postupak izbora novog Savjeta i menadžmenta. Treba sa žaljenjem konstatovati da Bastilja nije pala nego je samo okrečena drugim bojama. Ukoliko se i nakon usvajanja novog zakona nastavi partijski uticaj na rad Savjeta RTCG onda moramo konstatovati da je odnos svih partija prema kontroli RTCG identičan. Javni medijski servis je bio slobodan 2017-2018, dok su ga vodili Andrijana Kadija i Vladan Mićunović. RTCG će biti slobodna ponovo, bez obzira koliko se god partije vlasti i opozicije trudile da ga kontrolišu”, zaključuje Đurović.
