Kakav god bude epilog glasanja u Skupštini Crne Gore o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, za očekivati je da će se Evropska komisija uključiti u sljedećim fazama i da će poruka biti mnogo oštrija i konkretnija.
"I da će se vezivati za dinamiku završetka naših pregovora, tako da ćemo morati i mi da se po tom pitanju kao društvo odlučimo, šta u stvari želimo", kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazala predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović.
Prvi Sporazum sa Emiratima koji je okviran i koji je, podsjeća ona, stupio na snagu već proizvodi pravno dejstvo, kao i slični sporazumi, sa nekim drugim državama i tu nema ništa sporno.
"Ovaj drugi Sporazum jeste vraćen, u međuvremenu dobili smo i pismo komesarke Kos, odnosno poziciju Evropske komisije, a možemo se podsjetiti da po našem Zakonu o javnim nabavkama u slučaju bilo kakvog izuzeća Vlada Crne Gore je u obavezi da u nekom novom ugovoru koji se zaključuje obavijesti Evropsku komisiju i sam duh tog člana izuzeća od javnih nabavki ustvari govori u kojim se to specifičnim slučajevima javne nabavke mogu izuzeti. Riječ je o tome da on nije prepoznat u srednjoročnoj budžetskoj perspektivi ulaganja naše strane i naravno da se mora voditi računa o Zakonu o javnim nabavkama i preuzetim evropskim normama ", rekla je Đurović za TV E.
Pozicija Evropske komisije je diplomatski sročena, objašnjava ona, prvi dio je opšti i ukazuje na nedostatak podataka i nagovještava da će biti izuzeća, što je u sukobu, kako tvrdi, sa evropskim standardima.
"Pred zatvaranjem smo poglavlja o javnim nabavkama, naš Zakon je preuzeo evropske propise, planiramo da završimo pregovore, sad govorimo o mjesecima gotovo završetka cijeloga posla, koji je sada hiper ambiciozan i upućuje nas na dnevnu saradnju sa Evropskom komisijom, po svim važnim aspektima našega ekonomskog života, a ovo je svakako jedan od njih. Želim da kažem da glas civilnog društva, kritičkog društva, pozicije, lokalne zajednice je izuzetno snažan i to jeste jedna ozbiljna poruka i Vladi i Skupštini da se takav način ne gradi kohezija društvena i ne gradi evropska integracija, a sa druge strane da o našim dragocjenim resursima zaista se mora razgovarati u skladu sa crnogorskim propisima i sa evropskim standardima ", kazala je Đurović za TV E.
Predsjednik Evropskog saveza Antonio Košta prenio je nekoliko poruka u toku današnje posjete Crnoj Gori, a jedna od njih je da je Evropska komisija spremna da asistira Crnoj Gori oko sporazuma sa Emiratima, kazao je i da je neophodno da standardi Evropske unije budu primijenjeni na taj sporazum i podsjetio na pismo komesarke za proširenje Marte Kos, u kom je definisala poziciju Evropske komisije, ona podrazumijeva da sporazumi u potpunosti moraju da poštuju evropsko zakonodavstvo, posebno kada su u pitanju javne nabavke i kada je u pitanju zaštita životne sredine.
Jedan od scenarija je da Crna Gora završi reforme pa da pristupi Evropskoj uniji, objašnjava ona, a drugi je da dođe do ugovora pa da se vidi šta će biti sa reformama, dok je treći da se ide paralelno, što je, kako kaže, najživotnije.
"Ne vjerujem da možemo da očekujemo u narednim godinama neki veliki prasak u politici prošìrenja, čak ni neki srednji, ali ajde da kažemo da bi se moglo desiti da jedna zemlja svakako završi pregovore i da to najveće šanse ipak ima Crna Gora. Već imamo naznake da bi se mogao raditi nacrt ugovora o pristupanju, to su vrlo ozbiljne faze, ali istovremeno posljednjih mjeseci stižu poruke da smo nekoliko dragocjenih mjeseci izgubili zbog političke krize, zbog blokade rada parlamenta i zbog ne usvajanja evropskih propisa, odnosno crnogorskog zakonodavstva koje je usklađeno sa evropskim i što je pretpostavka da se poglavlja zatvore ", objašnjava Đurović.
Postoje, dodaje ona, neke naznake, poput pogoršavanja odnosa sa Hrvatskom, redefinicije istorije, odnosi sa susjedima generalno, retroaktivna primjena i odstupanje od nekih propisa koje je Crna Gora trebala da sprovede, kao što je dio u medijskim zakonima vezan za izbor rukovodstava regulatornih agencija, što se već notira, što može proizvesti nešto što niko od nas danas ne želi, a to je da se opet razgovara o tome da li su Crnoj Gori vrata otvorena, ili nijesu.
U Crnoj Gori se mora, kako kaže, voditi dijalog i svima mora biti evropska agenda prioritet. U tom kontekstu se ne trebaju, dodaje, produbljavati podjele i insistirati na temama koje nijesu na EU agendi.
"Da bi to izbjegli prvenstveno je fokus na poboljšanju političkih prilika u Crnoj Gori i na afirmaciji dijaloga, a sa druge strane da se deklarišemo javno ko to zaista ne primjenjuje i zašto. Kada govorimo o spoljašnjim prilikama, od geopolitike i odnosa između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, pa do regiona, slojeviti su ti rizici koji nas prate, živimo u vremenu polikrize i pratimo prvenstveno koja je osnovna strategija Evropske unije. Svi smo jedva dočekali novu njemačku vladu, tu energiju koja kreira Francuska, Britanija i Poljska, Njemačka, Italija, Španija i sve druge zemlje Evropske unije zajedno, jer samo zajedno Evropska unija je globalan igrač", rekla je Đurović.
U Izvještaju Europskog parlamenta se podržava ambicija Crne Gore da pristupi Evropskoj uniji do 2028.godine, ali uz jasne poruke da su potrebne dodatni napori u reformama pravosuđa, izbornog zakonodavstva i borbe protiv kriminala i korupcije, takođe je izražena ozbiljna zabrinutost zbog malignog uticaja trećih zemalja.
Strani maligni uticaj je prisutan u cijelom regionu, smatra Đurović, multiplikovanim kanalima se prenosi i njegova je negativna snaga između zemalja i taj paragraf je vrlo težak u tom Izvještaju Evropskog parlamenta.
"Taj paragraf je pretrpio najveći broj amandmana kojima se glasalo o varijantama da li nominovati zemlje, da li nominovati sve oblike toga zlonamjernog uticaja ili ići generalnije, tako da smo tu imali nekoliko stotina amandmana o kojima se govorilo, to je samo govorilo koliki je to predmet pažnje i ovo nije prva rezolucija Evropskog parlamenta koja se bavi tim pitanjima, tako da oni prepoznaju taj rizik, dižu svoj glas izabranih direktnih predstavnika evropskih građana i tu nam poruku prenose kroz rezolucije, kao što je ova, a na nama je da to primimo k znanju, na pravi način da se prema tome odnesemo, a to je da jačamo unutrašnju koheziju koja nam je sada neophodna da bismo napravili ove odlučne korake, inače će nam integracije opet odložiti, a to bi stvarno bilo nedopustivo", poručila je Đurović.
Neizvjesnost je visoka, dodaje ona, te niko ne može sa sigurnošću reći kako će se situacija odvijati, a zavisi i od mnogih drugih faktora kao što je način okončanja rata u Ukrajini, od pozicija Evropske unije prema Americi, Kini, prema, kako ističe, regionu.
"Dosta je izazova pred nama, ništa nije sigurno i nema prečica, bez obzira što je politički veoma dobro raspoloženje prema Crnoj Gori, imamo konkurenciju iz komšiluka, ne treba je potcijeniti. Tehnokrate briselske igraju na dvije karte možda, što bi se reklo, da bi bili sigurni da će dokazati da je politika proširenja uspješna priča. Tu je Moldavija, tu je otvoreno pitanje Ukrajine, gdje je tek političko odlučivanje. Dosta je na nama, zavisiće i od ukupnog tog ambijenta, ali ako ni bi bili složniji, uspješniji, ako bi naš parlament konačno profunkcionisao i odradio svoj dio posla, Vlada pomogla da dobije bolju logistiku pravosuđe i tužilaštvo, da vidimo zaista da li će biti boljih rezultata, mislim da onda imamo šansi, možemo da se nadamo da u mandatu ove komisije i ovog parlamenta imamo pristupne ugovore i brojimo mjesece do potpune ratifikacije ", zaključila je Đurović.
