"U nekom trenutku se dogodi splet okolnosti koje su dale presjek kakav su dale. Mi smo u budućem parlamentu zastupljeni sa jednim poslanikom manje u odnosu na većinu, to se blago pomjerilo, ali ne vidim u tome ništa dramatično i na neki kapitalan zaključak", kazao je Đukanović.
Dogodila se promjena vlasti koja potvrđuje demokratski kapacitet Crne Gore, ističe Đukanović.
"Zaista mislim da imamo razloga budemo ponosni na sve ono što smo uradili kao vlast", dodao je on.
"Ovi koji slave pobjedu s pravom slave pobjedu, pobijedili su. Imali su 30 godina priliku da kažu pobijedili ste, nijesu to uradili. Ovo će valjda biti prvi izbori koji su regularni, jer mi nijesmo pobijedili. Priznali smo rezultat i nije nam padalo na pamet da se služimo nekim postizbornim inženjeringom. Ne mislim da je to pravilno čitanje demokratije i slobodno izražene volje građana. Za Crnu Goru ćemo se boriti i šumi ako bude trebalo", istakao je Đukanović.
"Ne vidjeti da se restaurira politika devedestih je političko sljepilo. Današnja politička realnost se ne razlikuje od one devedestih", kaže on.
Upitan može li da se dogodi scena koja je već najavljena, da mitropolit Amfilohije na Cetinju napravi hram, Đukanović odgovara:
„Naravno, ako krene, i postavi kamen, biće mu taj kamen srušen, i on to zna, i zato neće krenuti. Naravno, to on najavljuje otkako je došao 89-e godine da će da sruši Mauzolej, a da postavi i vrati gore crkvu Karađorđevića. Nema šanse za to. Nema nikakve šanse. Naravno, zaustaviće ga oni koji treba da ga zaustave i koji su mu to već kazali. To su mu kazali građani Cetinja, da preko njih živih to ne može da uradi“, pojasnio je Đukanović.
Kako je pojasnio, svako ko iole ozbiljno analizira zapadnobalkansku politiku u posljednjih dvije, tri godine, mora primijetiti da se, korak po korak, restauriraju i revitalizuju ideje iz 90-ih godina.
Govoreći o odnosu Srbije prema Crnoj Gori, Đukanović kaže da je Crna Gora na stubu srama u tamošnjim medijima.
"Crnogorci su Milogorci, još gore od toga – Crnogorci su ustaše, čime se, dakle, pokazuje elementarno neuvažavanje, odnosno za svakog ko zna istoriju, i ko elementarno pažljivo čita i naše medije i našu političku i društvenu realnost, dakle, potpuno je jasno da se pravi uvertira za ono što se želi poručiti. Dakle, Crna Gora je greškom nekom 2006. godine ostvarila svoju samostalnost, ali Crna Gora je prirodni dio ʼsrpskog svetaʼ, prirodni dio ʼvelike Srbijeʼ i vjerovatno, dodatno, u okolnostima u kojima je krenuo proces formalizacije nezavisnog Kosova, neka vrsta hrane kojom treba nahraniti gladna nacionalistička usta, koja sve teže podnose gubitke kroz koje su prolazili, a najteže, čini mi se, podnose formalizaciju gubitka Kosova i, dakle, Crna Gora bi u tu svrhu mogla dobro poslužiti. Ono što želim da vam kažem – Crna Gora ni najmanje ne gleda na to, ne samo dobronamjerno ne može gledati, nego ni naivno, dakle ne slušamo to što se u zvaničnim obraćanjima kaže, nego uz to čitamo i između redova, a vrlo često ne treba čitati između redova, nego čitati samo i ono što je u redovima i to je dovoljno“, ističe Đukanović.
On je rekaoe i da se nada da će postojati interne ili kako je rekao, ekstrne kočnice "koje neće dozvoliti toliko gluposti, da se ponovi ono čega se vrlo svježe sjećamo"
„Ako se dogodi u bilo kom dijelu Balkana nestabilnosti, ako se obnove etnički sukobi, pa to je potpuno jasno da imamo potpuno ponovo zapaljen region. To je potpuno jasno“, rekao je Đukanović.
Upitan da li misli na rat, Đukanović kaže:
„Naravno, to znamo i Vi i ja, da je to potpuno nemoguće sačuvati sačuvati kao neki mali lokalni interni sukob. Dakle, ovdje se sukobi uvijek događaju ili ako tako ne počnu, oni se uvijek pretvore u vjerske i etničke sukobe. Dakle, nije to tako izgledalo ni na početku 90. Godina, ali vidjeli ste kasnije u šta se to izrodilo. Tako da je nemoguće u ovako etnički, vjerski, kulturološki šarolikom Balkanu uspjeti da taj sukob lokalizujete. Ne, to je nemoguće, prema tome ja mislim da je ovo poslednji znak za uzbunu da se mora zaštititi evropski prostor“, istakao je on.
