Tako se, kako je rekao, danas saniraju deponije, ušlo se u projekat tehničko ekološke rekonstrukcije prvog bloka Termoelektrane vrijedan 54 miliona eura i počeo je da teče rok od 25 mjeseci nakon potpisivanja ugovora.
“ Za 22 do 23 mjeseca imaćemo završen projekat, imaćemo potpuno ekološki obnovljen kapacitet termoelektrane Pljevalja koji će obezbijediti da i dalje 1.200 ljudi nastavi da radi u termoeletkrani u rudniku, koji će istovremeno stvoriti pretpostavke za dogradnju kapaciteta TE od novih 50 megavata proizvodnje, što će značiti otvaranje novih radnih mjesta. To pokreće i neke proizvodnjeneophodne za funkcionisanje ekološki osavremenjene TE, kao što je proizvodnja kreča u Pljevljima koja će značiti otvaranje novih radnih mjesta”, istakao je Đukanović.
Kroz Termoelektranu i Rudnik već su, prema njegovim riječima, derivirali određene količine laporca i drugih pretpostavki za razvoj proizvodnje cementa i za industriju građevinskog materijala.
“Potpuno je jasno da će u ovom novom konceptu Pljevlja doživjeti svoj dalji industrijski razvoj”, ocijenio je Đukanović.
U vrhu prioriteta Pljevalja je, kako je ocijenjeno na sastanku sa rukovodstvom ove opštine, infrastrukturno uređivanje.
“Na nivou države autoput je bio važan zamajac daljem razvoju, tako inu Pljevljima. Sada se grade četiri važne saobraćajnice - jedna prema Bosni i Hercegovini, druga prema Srbiji, treća prema Republici Srpskoj i četvrta prema Bijelom Poljupreko Vraneške doline. Pored toga, veoma se ozbiljno radi na unapređenju komunalne infrastrukture kroz unapređenje vodosnadbijevanja i rješavanja pitanja otpadnih voda”, kazao je Đukanović.
Ne treba zaboraviti, kako je naglasio, da su Pljevlja jedan od važnih centara budućeg turističkog i razvoja proizvodnje hrane.
“Vlada je koncipirala treći paket mjera podrške građanima i privredi u uslovima koronavirusa koji predstavlja i jasno trasiran srednjoročni ekonomski razvoj Crne Gore, gdje su vrlo operacionalizovane ideje oko toga kako pomoći da se neke proizvodnje kojih nije bilo ili u dovoljnoj mjeri sada se razviju i smanje našu uvoznu zavisnost u pogledu proizvodnje hrane”, rekao je Đukanović.
Pojavili su se, kako je kazao, vrlo konkretni investitori koji žele da prekinu zavisnost Crne Gore u pogledu, recimo, uvoza svinjskog mesa, goveđeg mesa, pilećeg mesa, voća i povrća uz izuzetno dobre uslove kreditiranja od Investiciono-razvojnog fodna i korišćenja evropskih fondova koji u sebi uključuju i dio grantova.
“Sve su to velike mogućnosti upravo za Pljevlja i za građane koji žive ovdje i znajući mentalitet vrijednih ljudi koji ovdje stanuju siguran sam da oni neće propustiti šansu da ona svoja imanja koja su do sada samo djelimično obrađena ili nijesu obrađena stave u funkciju, da na taj način doprinesu kvalitetnijoj egzistenciji svoje porodice, razvoju Pljevalja i razvoju Crne Gore”, zaključio je Đukanović.
