Evropske integracije nijesu samo tehnički proces usvajanja zakona, već podrazumijevaju funkcionalne institucije, politički dijalog i široku podršku reformama. U tom kontekstu, ovakva situacija može dodatno zakomplikovati dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja do kraja godine.
To je za Pobjedu kazala politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović komentarišući niz ostavki koje su poslanici Demokratske partije socijalista do danas podnijeli na čelne funkcije u više radnih tijela Skupštine Crne Gore.
Nakon što je vladajuća većina u petak usvojila sporne amandmane na zakone o unutrašnjim poslovima (UP) i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), iz najjače opozicione partije su najavili da njihovi parlamentarni predstavnici više neće rukovoditi pojedinim odborima. U ponedjeljak je Ivan Vuković podnio ostavku na čelo Odbora za evropske integracije, juče je to učinio Jevto Eraković za predsjedničko mjesto u Odboru za antikorupciju, dok će danas to učiniti i potpredsjednik Skupštine i kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević.
Sagovornica Pobjede smatra da će izlazak DPS-a iz skupštinskih radnih tijela koja se bave evropskim integracijama, antikorupcijom i izbornom reformom „svakako imati političke i institucionalne posljedice, iako to formalno neće automatski zaustaviti rad tih tijela“.
"Međutim, u praksi bi takav potez znatno otežao proces donošenja odluka, jer upravo u tim oblastima Evropska unija očekuje širi politički konsenzus i inkluzivan dijalog između vlasti i opozicije", ukazala je ona.
Uz to, ona nije saglasna da ovakva odluka DPS-a neće imati odjeka, ni posljedica.
"Kada je riječ o tvrdnji da to neće uticati na evropske integracije, formalno proces može nastaviti da se odvija, ali je teško očekivati da će izostanak opozicije iz ključnih odbora ostati bez političkih posljedica", dodala je ona.
Skrenula je pažnju i na to da evropske integracije nijesu samo „tehnički proces usvajanja zakona“, već da podrazumijevaju „funkcionalne institucije, politički dijalog i široku podršku reformama“. Zbog toga smatra da bi novonastala situacija u Skupštini mogla „dodatno zakomplikovati dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja do kraja godine“.
Za Đukanović su dva pitanja posebno osjetljiva, a prvo se odnosi na sveobuhvatnu izbornu reformu koja i dalje traje.
"Bez učešća ključnih opozicionih aktera, teško je govoriti o reformi koja bi imala puni demokratski legitimitet, što može dovesti u pitanje i pripremu i usvajanje izbornog zakonodavstva za izbore naredne godine. EU kontinuirano insistira da se izborna pravila mijenjaju kroz inkluzivan proces, uz učešće svih relevantnih političkih subjekata", ukazala je sagovornica Pobjede.
Drugo, ne manje važno pitanje je i eventualno donošenje promjena Ustava.
"Za njih je neophodna dvotrećinska većina u parlamentu. A bez šire političke podrške, takve promjene je veoma teško ostvariti. To znači da bi i planirana dinamika zatvaranja poglavlja mogla biti dovedena u pitanje", zaključila je Đukanović.
10
