Izborom Srđana Perića na čelo Skupštine Glavnog grada moguće je obezbijediti funkcionisanje gradskih institucija, bolju kontrolu rada izvršne vlasti i donošenje odluka koje su u interesu građana.
To je ocjena docentkinje na Univerzitetu Donja Gorica Nikolete Đukanović koja je, za Pobjedu, komentarisala promjenu većine u podgoričkom parlamentu.
Do promjene je došlo u četvrtak kada je, glasovima odbornika Demokratske narodne partije, Demokratske partije socijalista i Evropskog saveza, lider Pokreta Preokret Srđan Perić izabran za čelnog čovjeka lokalnog parlamenta.
Perićevim izborom je, nakon povlačenja Jelene Borovinić-Bojović sa pozicije predsjednice Skupštine i nemogućnosti dogovora doskorašnje većine sa Demokratskom narodnom partijom Milana Kneževića oko kandidata koji bi je zamijenio, izbjegnuto uvođenje prinudne uprave, odnosno mehanizma kojim Vlada, kroz odbor povjerenika, preuzima upravljanje gradom do novih izbora koji su najavljeni za jun iduće godine.
Đukanović, u izjavi za Pobjedu, ističe kako Perićev izbor prije svega posmatra kroz prizmu izbjegavanja prinudne uprave koja bi, naglašava ona, bila najlošije rješenje za Podgoricu i njene građane.
„Institucije grada moraju funkcionisati, a politički akteri moraju osjećati odgovornost da pronađu minimum saglasnosti kako bi se izbjegla institucionalna blokada, što nije bio slučaj“, navela je Đukanović.
Za sagovornicu Pobjede je, međutim, upitno koliko se za preostalo vrijeme do redovnih lokalnih izbora 2027. godine mogu ostvariti značajniji rezultati.
„Taj period nije dug i vjerovatno nije realno očekivati velike razvojne iskorake. Ipak, na ovaj način je moguće obezbijediti funkcionisanje gradskih institucija, bolju kontrolu rada izvršne vlasti i donošenje odluka koje su u interesu građana“, ocijenila je Đukanović.
Nakon što je Perić izabran za predsjednika Skupštine Podgorice, premijer Milojko Spajić čestitao je lideru DNP-a Milanu Kneževiću koaliciju sa DPS-om.
Đukanović takvu poruku predsjednika Vlade vidi kao „klasičnu političku manipulaciju i pokušaj da se politički profitira na potezu koji je, prije svega, usmjeren na obezbjeđivanje funkcionisanja institucija u Podgorici“.
„Zanimljivo je da upravo oni koji danas kritikuju saradnju sa DPS-om često koriste veoma slične političke obrasce koje su godinama pripisivali DPS-u, od pojednostavljivanja političkih odnosa do pokušaja diskreditacije protivnika kroz etikete i narative. Takve poruke više govore o dnevnopolitičkim interesima nego o suštini problema“, kaže Đukanović.
Ona naglašava i kako je crnogorska politika odavno pokazala da se saradnja među partijama ne može svesti na jednostavnu podjelu, odnosno, kako je objasnila, na „sa DPS-om“ i „protiv DPS-a“.
„Građane treba mnogo više da zanimaju rezultati, odgovornost i funkcionisanje institucija nego političke etikete koje se koriste u međupartijskim obračunima“, zaključila je Đukanović.
