On je ocijenio da se poprilično razvila ideja da Zapadni Balkan treba vratiti zajedničkoj evropskoj kući i završiti njegovo „lutanje vanevropskim bespućima“.
„Nausport tome imamo i drugi pokret koji smatra da je EU loš izbor. To će te čuti i od crkvenih velikodostojnika koji su danas postali političke vođe. Oni smatraju da je EU trula i da je NATO četvrti rajh. Oni nam nudi konzerviranje viševjekovnog lutanja po kozjim stazama“, podvukao je Đukanović.
Emancipacija odgovor na podjele
To je, kako je kazao, vododjelnica danas na Zapadnom Balkanu. Prema njegovim riječima, kada tu vododjelnicu spustimo na crnogorske prilike vidimo da se značajan dio problema prelama preko pitanja državnog statusa.
„Odgovor na podjele je emancipacija. Vjerujem da se klatno pomjerilo u odnosu na 2006. godinu. Moramo samo biti strpljivi i vjerovati da smo napravili dobar izbor i da ćemo neko normalno vrijeme koje će uslijediti omogućiti da dinamiziramo taj proces. Nijesu krizne godine dobre za emancipaciju, podsjetimo se 2008. godine i svjetske ekonomske krize. U uslovima normalnog funkcionisanja otvaraju se ozbiljne mogućnosti da zaista možemo da ubrzamo proces emancipacije“, rekao je Đukanović.
Upitan da li Crnoj Gori kao građanskoj državi prijeti opasnost od federalizacije, Đukanović kaže da ovaj sastav stanovništva u Crnoj Gori je živio i u vrijeme kada je u Bosni divljao etnički rat.
"Taj sastav nije neka virtuozna politika bilo koje vlasti jer ne bi nikakva politika savladala negativne strasti u Crnoj Gori, da ih je bilo kao što je to bio slučaj u Bosni. Mislim da je Crna Gora ipak mnogo drugačijeg kvaliteta međuetničkih odnosa, i stabilnijih odnosa. Jedinstven je primjer na Balkanu stepen povjerenja koje manjinski narodi pokazuje ka svojoj državi. I Crna Gora na to treba da je ponosna“, istakao je predsjednik države.
Na ocjenu da je predsjednik "statistički otac najvećeg broja Srba u Crnoj Gori" odgovorio je da to očinstvo ne bi priznao.
„Gradimo građansku državu i insistiramo na to da imamo multietničku demokratiju i ne doživljavam to što ste kazali kao nešto što je loše po Crnu Goru, a još manje kao nešto što je defitnitivno. I dalje će biti etničkih transfera dok emancipacija ne uzme ozbiljnijeg maha, dok ljudi ne prepoznaju suštinu svog identiteta - nacionalnog, vjerskog, kulturnog i drugog. Treba istrajavati na tome da je Crna Gora zajednički dom svih ljudi koji u njoj žive i nagnati ljude da razmišljaju o tome kako da taj dom bude stabilniji i bolji dom za sve“, kazao je Đukanović.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti
Komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, te zahtjeve SPC predsjednik je upitao čije svetinje to treba da se oduzmu i od koga.
"Ova država raspolaže obimnom dokumentacijom koja govori da je značajna imovina nastala u Crnoj Gori do 1918. godine građena iz javnih izvora ili prilozima građana Crne Gore, a ima svojstva kulturno-istorijskog posmenika, odnosno morala bi biti država. Predložili smo da se u okviru upravnog i sudskog postupka preispita prepis imovine, na šta su iz SPC odgovorili da se ne bavimo time. Shvatili smo da postoji visok stepen nepovjerenja", rekao je Đukanović.
Krajnje otvoreno je saopšteno SPC da ne žele "nijednu času koja je tuđa", ali da mora da se razjasni što je u državnoj svojini.
"Nepovjerenje prevazilazimo tako što nalazimo instancu koja će to preispitati, pa i ako ne vjeruju domaćim sudovima, onda da sačekamo izjašnjenje Evropskog suda za ljudska prava. Zato smo predložili odlaganje implementacije zakona, što je takođe odbijeno, a to nas dodatno uvjerava da nisu sigurni u argumentaciju kojom tako olako mašu i oličena je u paroli "ne damo svetinje". Da su sigurni pristali bi da se argumentacija sučeli i sudska instancna odluči da li je imovina državna ili crkvena. Vjerujemo da su zato i povukli ustavnu žalbu Ustavnom sudu", naveo je Đukanović.
Ubijeđen je da je SPC u prvom trenutku krenula sa manipulativnom idejom da odbrani svetinje od države Crne Gore koja ih je izgradila, a da su se onda pojavile i druge adrese vrlo aktivne 2016. godine.
"To su radili preko moskovske adrese, preko nama susjedne beogradske adrese, pa su se te dvije adrese u susret 2020. prisjetile da bi mogle da pokušaju da poprave ono što nijesu uspjele 2016. Vidjeli su da sa istim igračima to nije izvodljivo i onda se naravno poseglo za crkvom. Crkva je posljednji adut koji su izvukli iz rukava, koja bi trebalo da pomogne da dođe do smjene vlasti", smatra Đukanović.
SPC mora biti odgovoran subjekt u državnom sistemu Crne Gore.
"SPC može da bude samo ravnopravna sa ostalim vjerskim zajednicama i ni zarez više od toga", zaključio je Đukanović.
